Trumpova opsesija Grenlandom ujedinila Europu

Donalda Trumpa više nitko ne naziva "tatom". Europski čelnici, koji su se godinu dana pokušavali snaći s osnaženim američkim predsjednikom u njegovom drugom mandatu, sada su blizu toga da kažu jasno "ne" njegovom zanemarivanju međunarodnog prava i teritorijalnim pretenzijama, piše AP.

Čini se da je Trumpovo obećanje o preuzimanju Grenlanda i kažnjavanju svake zemlje koja se tome usprotivi bila kap koja je prelila čašu. "Crvene linije" prijeđene su ove godine kada je Trump iznenada oživio svoj zahtjev da Sjedinjene Države "apsolutno" moraju zavladati Grenlandom, poluautonomnom regijom koja je dio Danske, saveznice u NATO-u.

To je potaknulo i najblaže diplomate na oštra upozorenja protiv Trumpa, kojeg su do tada obasipali kraljevskim tretmanom i pohvalama. "Britanija neće popustiti" u svojoj podršci suverenitetu Grenlanda, izjavio je britanski premijer Keir Starmer. Nekoliko kontinentalnih čelnika poručilo je da "Europa neće biti ucjenjivana" zbog Grenlanda.

Veliki preokret

"Prijetnjama nema mjesta među saveznicima", rekao je norveški premijer Jonas Gahr Støre. Međutim, napeti diplomatski razgovori o sukobu prošlog tjedna u Davosu nisu jedini faktor koji vrši pritisak na Trumpa.

Europski čelnici također nisu prvi koji su se suprotstavili Trumpu tijekom njegovog drugog mandata, primjer je predsjednik Federalnih rezervi Jerome Powell. Ipak, veliki preokret među europskom elitom, od popuštanja do prkošenja Trumpu, nudi uvid u napore nekih nacija da nauče reći "ne" predsjedniku koji to mrzi čuti i poznat je po osvetoljubivosti.

"Želimo komad leda za zaštitu svijeta, a oni ga neće dati", rekao je Trump publici na Svjetskom ekonomskom forumu.

"Možete reći da, i bit ćemo vrlo zahvalni. Ili možete reći ne, i mi ćemo zapamtiti."

Europa je proteklih dana na više načina odbila Trumpove zahtjeve, od pretenzija na Grenland i poziva za pridruživanje njegovom novom Odboru za mir, pa sve do onoga što je Kanađanin Mark Carney nazvao "fikcijom" da savez funkcionira za dobrobit bilo koje zemlje više od one najmoćnije. Taj je trenutak označio jedinstvo koje su europski čelnici teško postizali proteklih godinu dana.

"Kada Europa nije podijeljena, kada stojimo zajedno i kada smo jasni i snažni i u našoj spremnosti da se zauzmemo za sebe, tada će se rezultati pokazati", rekla je danska premijerka Mette Frederiksen.

"Mislim da smo nešto naučili."

Frederiksen je sama dobar primjer tog procesa učenja. Prije godinu dana, ona i drugi čelnici bili su u obrambenom položaju i uglavnom su samo reagirali na poteze Trumpove administracije. U veljači 2025. osjetila je potrebu reći novinarima: "Mi nismo loš saveznik", nakon što je potpredsjednik JD Vance izjavio da Danska "nije dobar saveznik".

Trump je transakcijski orijentiran. Rijetko se služi diplomacijom i nema "potrebu za međunarodnim pravom", kako je rekao za The New York Times ovog mjeseca. U tome leži nesrazmjer između europskih čelnika, koji su skloni suradnji, i republikanskog predsjednika koji se vratio u Bijelu kuću s idejom da SAD preuzme Grenland, Panamu, a možda čak i Kanadu.

Komunikacijske finese

"U Trumpovom prvom mandatu, Europa nije znala što očekivati i pokušala se nositi s njim koristeći stara pravila diplomacije, s očekivanjem da će, ako nastave razgovarati s njim odmjerenim tonom, promijeniti svoje ponašanje i ući u klub", rekao je Mark Shanahan, izvanredni profesor političkog angažmana na Sveučilištu Surrey.

"Vrlo je teško drugim čelnicima koji međusobno komuniciraju kroz finese sustava temeljenog na pravilima i diplomatske razgovore", rekao je Shanahan. "Teško im je promijeniti se."

Pet mjeseci nakon Trumpove prošlogodišnje inauguracije, dok je njegova prijetnja Grenlandu već bila u zraku, europski čelnici su se dovoljno priviknuli na Trumpov stil da su uspjeli organizirati sastanak NATO zemalja u Nizozemskoj.

Članice NATO-a složile su se povećati svoje doprinose i velikim dijelom su Trumpu pripisale zasluge što ih je na to prisilio. Glavni tajnik Mark Rutte, poznat kao "Trumpov šaptač" unutar koalicije, usporedio je predsjednikovu ulogu u smirivanju iransko-izraelskog rata s ulogom "tate" koji intervenira u školskoj tučnjavi.

Bez pritiska

Svrha tradicionalne diplomacije je očuvanje mogućnosti za suradnju. To često znači izbjegavanje izravnog "ne" kad god je to moguće. No, Trumpov potez s Grenlandom bio je toliko oštra prijetnja jedne članice NATO-a drugoj da je grenlandski premijer doista izgovorio tu riječ.

"Dosta", rekao je Jens-Frederik Nielsen u izjavi nedugo nakon Trumpovih komentara 5. siječnja. "Nema više pritiska. Nema više nagovještaja. Nema više fantazija o aneksiji." To je pomoglo odrediti smjer daljnje rasprave. Danska čelnica izjavila je da bi takva invazija na Grenland značila kraj NATO-a i pozvala je članice saveza da prijetnju shvate ozbiljno.

One su to i učinile, objavljujući jednu za drugom izjave kojima odbacuju ponovljenu prijetnju. Trump je prošlog vikenda sa svog golf terena na Floridi odgovorio prijetnjom da će u roku od mjesec dana uvesti carinu od 10% na robu iz osam europskih zemalja, Danske, Norveške, Švedske, Francuske, Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva, Nizozemske i Finske.

Odbacite Trumpovu paradigmu velike sile

"Trump je bio u prilično slaboj poziciji jer ima mnogo drugih nadolazećih problema" na domaćem terenu, uključujući predstojeću odluku Vrhovnog suda SAD-a o njegovim carinama i reakciju na imigracijske racije u Minnesoti, rekao je Duncan Snidal, profesor emeritus međunarodnih odnosa na Sveučilištu Oxford i Sveučilištu u Chicagu.

Carney je rekao "ne" preoblikovavši pitanje, ne kao pitanje o Grenlandu, već o tome je li vrijeme da europske zemlje zajedno grade moć protiv "nasilnika". Njegov odgovor bio je potvrdan. Ne imenujući Trumpa, Carney je bio izravan: Europa bi, rekao je, trebala odbaciti "prisilu" i "eksploataciju" velike sile. Vrijeme je, kazao je, da se prihvati da je u savezu došlo do "puknuća", a ne tranzicije.

Neizrečeno je ostalo, istaknuo je Snidal, da je to puknuće vrlo novo. Iako bi ga u budućnosti moglo biti teško popraviti, to bi, prema prilagođenim pravilima, ostalo u interesu SAD-a i Europe i nakon Trumpovog predsjedništva. "To je predobar dogovor za sve njih da ga ne bi popravili", rekao je Snidal.

Prije nego što je sišao s pozornice u Davosu, Trump je počeo popuštati. Povukao je prijetnju da će upotrijebiti "silu" za preuzimanje Grenlanda. Nedugo zatim, potpuno je promijenio pristup, najavljujući "okvir" za dogovor koji bi njegovu prijetnju carinama učinio nepotrebnom.

Trump je za Fox Business rekao da će "imati potpuni pristup Grenlandu" prema tom "okviru", ne otkrivajući što bi to moglo značiti. Frederiksen je ponovno reagirala. U izjavi je poručila: "Ne možemo pregovarati o našem suverenitetu." Drugim riječima: "Ne."