Trumpov iznenađujući plan: SAD će preuzeti Pojas Gaze

Trump je iznio svoj iznenađujući plan, bez pružanja detalja, na zajedničkoj konferenciji za novinare s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom.

Najava je uslijedila nakon Trumpovog šokantnog prijedloga ranije u utorak za trajno preseljenje Palestinaca iz Gaze u susjedne zemlje, nazivajući enklavu, u kojoj je na snazi prva faza krhkog primirja između Izraela i Hamasa, “mjestom za rušenje”.

Trump može očekivati da će se i saveznici i neprijatelji snažno suprotstaviti bilo kakvom američkom preuzimanju Gaze.

Preuzimanje izravne kontrole bilo bi u suprotnosti s desetljećima politike Washingtona i velikog dijela međunarodne zajednice, koji su smatrali da bi Gaza na kraju trebala biti dio palestinske države koja uključuje okupiranu Zapadnu obalu.

“SAD će preuzeti Pojas Gaze, a također ćemo odraditi posao. Mi ćemo ga posjedovati i bit ćemo odgovorni za uklanjanje svih opasnih neeksplodiranih bombi i drugog oružja na tom mjestu”, rekao je Trump novinarima.

“Ako bude potrebno, učinit ćemo to, preuzet ćemo taj dio, razviti ga, stvoriti tisuće i tisuće radnih mjesta i to će biti nešto na što će cijeli Bliski istok moći biti vrlo ponosan”, dodao je Trump.

“Vidim dugoročnu poziciju vlasništva i vidim da bi to donijelo veliku stabilnost na tom dijelu Bliskog istoka”, rekao je.

Pri tome je dodao kako je razgovarao s regionalnim čelnicima i da su oni podržali ideju

Upitan tko bi tamo živio, Trump je rekao da bi to mogao postati dom za “ljude svijeta”.

Trump je istaknuo kako taj uski pojas, gdje je izraelski vojni napad kao odgovor na Hamasov prekogranični napad 7. listopada 2023. sravnio velika područja, ima potencijal da postane “rivijera Bliskog Istoka”.

Netanyahu: Trump razmišlja izvan okvira

Trump u utorak nije izravno odgovorio na pitanje kako i pod kojim ovlastima SAD može preuzeti i okupirati Gazu koja je dom za oko dva milijuna ljudi i koja ima dugu, nasilnu povijest borbe za kontrolom.

Uzastopne američke administracije, uključujući Trumpa u njegovom prvom mandatu, izbjegavale su tamo rasporediti američke trupe.

Netanyahu, kojeg je Trump nekoliko puta nazvao nadimkom “Bibi”, nije htio ući u dublju raspravu o tom prijedlogu osim da pohvali Trumpa za pokušaj novog pristupa.

Izraelski premijer, čija je vojska više od godinu dana vodila žestoke borbe s Hamasovim militantima u Gazi, rekao je da Trump “razmišlja izvan okvira sa svježim idejama” i da “pokazuje spremnost da naruši konvencionalno razmišljanje”.

Jonathan Panikoff, bivši zamjenik američkog nacionalnog obavještajnog službenika za Bliski istok, rekao je da bi Trumpov plan značio dugotrajnu vojnu obvezu i da bi, ako se ostvari, arapski svijet na njega gledao kao da Washington “nije naučio lekcije iz Iraka i Afganistana”.

Trump je ranije u utorak ponovio svoj poziv Jordanu, Egiptu i drugim arapskim državama da prihvate stanovnike Gaze, rekavši da Palestinci tamo nemaju drugog izbora osim da napuste taj obalni pojas koji se mora obnoviti nakon gotovo 16 mjeseci razornog rata između Izraela i militanata Hamasa.

No, ovoga puta, Trump je rekao da bi podržao preseljenje Palestinaca “za stalno”, time nadilazeći svoje prethodne prijedloge koje su arapski čelnici već čvrsto odbacili.

Kritičari osuđuju ekspanzionističku politiku

Prisilno raseljavanje stanovništva Gaze vjerojatno bi predstavljalo kršenje međunarodnog prava i naišlo bi na žestok otpor ne samo u regiji, već i kod zapadnih saveznika Washingtona. Neki zagovornici ljudskih prava tu ideju uspoređuju s etničkim čišćenjem.

Saudijska vlada u priopćenju je naglasila da odbija bilo kakav pokušaj raseljavanja Palestinaca s njihove zemlje te poručila da neće uspostaviti odnose s Izraelom bez uspostave palestinske države.

Visoki dužnosnik Hamasa Sami Abu Zuhri osudio je Trumpove pozive stanovnicima Gaze da odu kao “protjerivanje s njihove zemlje”.

“Smatramo ih receptom za stvaranje kaosa i napetosti u regiji jer ljudi u Gazi neće dopustiti da takvi planovi prođu”, rekao je.

Reuters piše kako neki kritičari tvrde da Trumpova ekspanzionistička retorika odjekuje starim stilom imperijalizma, sugerirajući da bi mogla ohrabriti Rusiju u njezinom ratu u Ukrajini i dati Kini opravdanje za invaziju na samoupravni Tajvan.

Neki stručnjaci za vanjsku politiku sugerirali su da Trump ponekad zauzima ekstreman stav kako bi postavio parametre za buduće pregovore. Tijekom svog prvog mandata, Trump je povremeno davao pretjerane vanjskopolitičke izjave, od kojih mnoge nikada nije proveo.

Samo dva tjedna nakon početka svog drugog mandata, Trump je ugostio Netanyahua u Bijeloj kući kako bi razgovarali o budućnosti krhkog primirja u Gazi, strategijama za suzbijanje Irana i nadama za obnovu napora prema povijesnoj normalizaciji odnosa između Izraela i Saudijske Arabije.

Njegov prijedlog za Gazu uslijedio je nakon frenetična prva dva tjedna na dužnosti tijekom kojih je Trump govorio o američkom preuzimanju Grenlanda, upozoravao na moguće preuzimanje Panamskog kanala i izjavljivao da bi Kanada trebala biti 51. američka država.