Švicarci glasaju o tome hoće li ograničiti broj stanovnika na 10 milijuna. Zašto?

Nedjeljni referendum dolazi nakon što se stanovništvo zemlje povećalo za 10% u 10 godina do kraja 2025., kada je iznosilo nešto više od 9,1 milijuna. Po prvi put, zemlja je imala više ljudi starijih od 65 godina nego mlađih od 20 godina. Neto migracija i stopa nataliteta pale su prošle godine.

Relativno nisko oporezivanje pomoglo je da Švicarska postane dom globalnih konglomerata poput diva u industriji robe široke potrošnje Nestle, farmaceutskog teškaša Novartisa i drugih multinacionalnih tvrtki u financijama, luksuznoj robi i tehnologiji. Ima jednu od najvećih koncentracija milijardera u svijetu i puno jaču stopu BDP-a po glavi stanovnika od mnogih drugih razvijenih gospodarstava.

Krajem 2024. godine, 41% stanovništva imalo je „migrantsku pozadinu“, termin koji se primjenjuje na imigrante i njihovu djecu rođenu u Švicarskoj, prema službenim podacima, koji također pokazuju da je 32,5% stalnih stanovnika zemlje imigrant prve generacije. Procjenjuje se da u Švicarskoj živi 1,4 milijuna građana EU, što čini oko 16% stanovništva zemlje. Dodatnih 340 000 građana EU svakodnevno prelazi granicu kako bi tamo radili.

Nedavna anketa pokazala je da bi 52% ispitanika odbacilo ograničenje broja stanovnika, dok bi 45% bilo za.

Kako bi ograničenje broja stanovnika funkcioniralo?

Ali ako birači podrže prijedlog ograničenja broja stanovnika, Savezno vijeće i parlament zemlje morat će uvesti mjere za ograničavanje rasta stanovništva do 2050. godine.

Imigracijski sustavi bili bi pooštreni ako bi broj stanovnika u bilo kojem trenutku premašio 9,5 milijuna tijekom sljedećih 24 godine, a programi azila i ponovnog spajanja obitelji prvi bi se suočili s rezovima. Švicarska inicijativa o slobodi kretanja s Europskom unijom također bi potencijalno mogla završiti ako broj stanovnika poraste iznad praga od 10 milijuna.

Švicarska je dio schengenskog putnog prostora bez granica, zajedno s mnogim velikim gospodarstvima EU-a. Blok i zemlja također imaju sporazum o slobodnom kretanju međusobnih građana, omogućujući im da žive i rade na teritorijima onog drugog, pod uvjetom da imaju posao ili drugi izvor prihoda.

Švicarska desničarska stranka SVP poziva birače da "pošalju jasan signal" kreatorima politike kako bi obuzdali ono što naziva "prekomjernim" rastom stanovništva.

U izjavi prošli tjedan, SVP je rekao da bi glasanje za ograničenje broja stanovnika i dalje omogućilo da se 40.000 ljudi godišnje preseli u Švicarsku, ali zastupnik Piero Marchesi rekao je da je rast stanovništva uzrokovao probleme za javne usluge, plaće, cijenu najma, obrazovanje i tržište rada.

Tvrtke sa sjedištem u Švicarskoj tvrdile su da bi uvođenje značajnih ograničenja imigracije umanjilo konkurentsku prednost zemlje i opteretilo njezino gospodarstvo koje se suočava sa sporim rastom, rastućom valutom, dezinflacijom i carinskim režimom američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Economiesuisse - trgovinsko tijelo koje među svojih 100.000 članova ima Amazon Web Services, Roche, Google i Johnson & Johnson - protivi se inicijativi za ograničenje broja stanovnika.

Glavni ekonomist Rudolf Minsch rekao je u izjavi poslanoj CNBC-u e-poštom da prosperitet Švicarske ovisi o "otvorenosti, inovacijama i snažnim ekonomskim odnosima s Europom".

"Razumijemo da se zabrinutost zbog stanovanja, infrastrukture i rasta stanovništva mora shvatiti ozbiljno, a ti izazovi zahtijevaju pragmatična politička rješenja", rekao je.

"Rigidna ograničenja imigracije nisu pravi odgovor, posebno ako riskiraju potkopavanje bilateralnih sporazuma s Europskom unijom, koji su od središnje važnosti za švicarsko gospodarstvo."

Minsch je dodao da je švicarsko oslanjanje na visokokvalificirane strane radnike, posebno u sektorima poput farmaceutike, tehnologije i zdravstva.

„Velika ograničenja imigracije oslabila bi inovacije, rast i konkurentnost, a istovremeno bi tvrtkama otežala privlačenje međunarodnih talenata“, rekao je.

U razgovoru s Carolin Roth iz CNBC-a na Švicarskom gospodarskom forumu prošli tjedan, izvršni direktor Nestléa Philipp Navratil opisao je koliko je zemlja privlačna vanjskim ulagačima, dodajući: „Važno je da se ovi uvjeti u Švicarskoj održe.“

„Ne smijemo to uzimati zdravo za gotovo; stvoreno je kroz puno napornog rada i spremnosti na provođenje reformi“, dodao je.

Rekao je da njegova tvrtka ima devet tvornica, tri istraživačka centra u zemlji i „naš glavni udio istraživanja i razvoja i dalje se odvija u Švicarskoj - to je slučaj već 160 godina.“

„Pouzdanost se nalazi u Švicarskoj, jer kvaliteta postoji u Švicarskoj, jer talent postoji u Švicarskoj, jer je Švicarska stvorila i uspostavila okvirne uvjete koji su jednostavno privlačni za globalnu tvrtku“, dodao je.

Što kažu poslovnjaci?

Na istoj konferenciji, izvršni direktor UBS-a Sergio Ermotti rekao je da je zabrinut zbog „ekstremnih inicijativa“.

"U Švicarskoj živi 30% ljudi rođenih u inozemstvu, gotovo kao u Australiji, dvostruko više nego u Njemačkoj“, rekao je. „A to dovodi do određene frustracije unutar društva. Ali to nije način rješavanja problema.“

UBS je jedan od najvećih poslodavaca u Švicarskoj, s oko 33 500 zaposlenika sa sjedištem u zemlji.

Joao B. Duarte, profesor ekonomije na portugalskoj Nova School of Business and Economics, rekao je za CNBC u e-poruci da bi ograničenje broja stanovnika moglo naštetiti kredibilitetu Švicarske na različite načine.

„Ako tvrtke vjeruju da bi pristup europskoj radnoj snazi mogao postati neizvjesniji, investicijske odluke mogu se promijeniti mnogo prije nego što se dosegne pravni okidač“, rekao je za CNBC.

Duarte je rekao da izlazak Ujedinjenog Kraljevstva iz EU „nudi korisno upozorenje. Ukidanje slobodnog kretanja nije stvorilo nesmetan prijelaz na samodostatnost domaće radne snage. Stvorilo je nestašice, trenja u zapošljavanju i veće troškove u sektorima koji su se oslanjali na fleksibilne radnike iz EU.“

Dodao je da je EU glavni trgovinski partner Švicarske, a slobodno kretanje povezano je sa širim bilateralnim okvirom koji švicarskim tvrtkama daje privilegiran pristup europskim tržištima.

„Ako glas 'za' na kraju prisili Švicarsku da raskine sporazum o slobodnom kretanju, pritisak se ne bi ograničio samo na migracijsku politiku. Mogao bi se proširiti na cijeli gospodarski odnos Švicarske i EU“, rekao je Duarte.