"Oporba mora do kraja osvijestiti činjenicu da se politička promjena u Hrvatskoj teško može dogoditi na način da će HDZ dramatično izgubiti na popularnosti. Ključ za oporbu je mobilizirati što veći broj građana. Bez toga će se promjena teško dogoditi", tvrdi dr. Šalaj, koji ipak ne isključuje stanovite šanse za lijeve stranke.
- Ukoliko ćemo suditi po recentnim relevantnim istraživanjima javnog mnijenja, onda je neupitno da prevladava pesimizam. Oko tri četvrtine građana smatra da zemlja ide u lošem, krivom smjeru, a razina povjerenja građana u najvažnije političke institucije kao što su Vlada i parlament su izrazito niske. Naravno, kao i uvijek u životu, stvari nisu isključivo crne ili bijele. U proteklom razdoblju svjedočili smo nekim važnim postignućima kao što su ulazak u eurozonu i schengenski prostor, što će, dugoročno gledano, pozitivno utjecati na političko-ekonomski razvoj Hrvatske. Međutim, očito je da građane puno više brinu svakodnevni problemi, prije svega inflacija koja sve više smanjuje kvalitetu života velikog broja ljudi. Mislim da će upravo borba protiv inflacije, uz obnovu Banovine, biti ključan izazov aktualnoj Vladi u ovoj godini. Bez zaustavljanja inflacije, slabe su šanse da će se stanje nacije bitno popraviti.
- Kako je moguće da brojne afere nisu ugrozile popularnost HDZ?
- To se pitanje često postavlja kao svojevrsna politička zagonetka, no odgovor je, po mom mišljenju, prilično jednostavan. Ako se vratimo već spomenutim istraživanjima javnog mnijenja, u njima je vidljivo da oko 25 posto građana, dakle jedna četvrtina, podržava rad Vlade. Riječ je, očito, o HDZ-ovom biračkom tijelu na koje spomenute afere nemaju utjecaja. Možemo raspravljati o razlozima zbog kojih ti građani podržavaju Plenkovića i HDZ, no prednost te stranke je u tome što ti građani predstavljaju disciplinirano biračko tijelo koje se redovito pojavljuje na izborima. Nasuprot njih stoje tri četvrtine nezadovoljnih građana, no istovremeno postoje i dva problema zbog kojih oni ne mogu nadvladati HDZ. Prvi i najvažniji je činjenica da se većina tih nezadovoljnih građana potpuno politički pasivizirala. To je vidljivo po odazivu na parlamentarne izbore, koji je u Hrvatskoj među najnižima u državama Europske unije.
- Znači li to da su građani izgubili nadu?
- U Hrvatskoj nažalost postoji značajan dio građana koji su izgubili svaku nadu da se političkim angažmanom nešto može promijeniti. Drugi problem je u činjenici da i oni građani koji žele političku promjenu fragmentiraju svoju potporu na različite političke stranke. S jedne strane to je i logično jer živimo u pluralističkom društvu, no s druge strane to otežava rušenje HDZ-a, jer trenutno nijedna oporbena stranka nema potporu veću od petnaestak posto, poručuje Šalaj u intervjuu za Glas Istre.
