Putin predložio summit s Trumpom i Xijem na kojem bi se odlučilo o sudbini Ukrajine

O tom se sastanku razgovaralo tijekom telefonskog poziva s Trumpom 9. listopada, izvijestio je u ponedjeljak Wall Street Journal, pozivajući se na bivšeg ruskog obavještajca upoznatog sa slučajem. Tijekom istog razgovora postignut je i dogovor prema kojem bi Moskva prodavala dizelsko gorivo na globalnom tržištu.

Bez Zelenskog

Summit još nije potvrđen, no ako do njega dođe, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski neće sudjelovati. Moguće je da će se sastanak održati u studenom, tijekom summita Azijsko-pacifičke gospodarske suradnje (APEC) u kineskom gradu Shenzhenu.

Ova informacija dolazi u trenutku rastućih napetosti između Ukrajine i SAD-a, njezinog najvećeg vojnog podupiratelja. Nedavni potezi Trumpove administracije, koji djeluju kao zaokret prema proruskoj politici, izazvali su zabrinutost među europskim saveznicima, a naišli su i na kritike čak i nekih članova Trumpove vlastite Republikanske stranke u SAD-u.

Tijekom vikenda, američki predsjednik Donald Trump branio je svoju odluku o privremenom ukidanju sankcija na ruski izvoz dizelskog goriva, kao i izvršnu uredbu od 18. listopada kojom se odgađa primjena novih sankcija protiv Rusije – sankcija predviđenih zakonskim prijedlogom koji je pokrenuo pokojni senator Lindsey Graham.

U objavi na platformi X, Zelenski je poručio: „Odluka da se sve to poništi, da se sve to blokira, čini mi se pogrešnom.”

Trump je u objavi na društvenoj mreži Truth Social optužio Zelenskog da ne želi okončati rat, a za svoju odluku o ublažavanju sankcija Rusiji naveo je kako ne želi „učiniti bilo što čime bi se, na nerazuman način, Rusija udaljila od pregovaračkog stola”. „Trumpova izvršna uredba od 16. listopada ne podupire Trumpove deklarirane vanjskopolitičke ciljeve – okončanje rata u Ukrajini – već će Rusiji samo omogućiti da nastavi financirati i produljivati rat u Ukrajini, bez ikakvih konkretnih poticaja koji bi je mogli prisiliti na smislene mirovne pregovore”, navodi se u izvješću Instituta za proučavanje rata (Institute for the Study of War).

Napadi na energetsku infrastrukturu

Ovaj najnoviji potez uslijedio je nakon što je Trump zatražio od Ukrajine da prestane s napadima na rusku energetsku infrastrukturu, tvrdeći da to dovodi do rasta cijena dizela.

Unatoč takozvanom „energetskom primirju” koje je Trump najavio 11. listopada, Moskva je nastavila s napadima na ukrajinsku infrastrukturu. Ukrajina je nakon toga na tri dana obustavila napade, no prošlog ih je četvrtka ponovno pokrenula.

„Amerika bi trebala uvidjeti da Rusija ne poduzima nikakve uzvratne korake kao odgovor na ublažavanje sankcija ili postignute dogovore. Naprotiv, svaki signal koji ukazuje na priliku za zaradu oni tumače kao dokaz da im se oklada na rat isplati te da mogu nastaviti s borbama”, napisao je ukrajinski predsjednik u nedjelju.

U nedjelju je za Bloomberg također izjavio kako su „poduzeti koraci s ciljem da se Ukrajinu navede na kapitulaciju”.

„Ne tvrdim da je to cilj kojem teže naši partneri. Ne želim vjerovati da naši američki partneri smatraju kako bi se rat” protiv Rusije „mogao brže okončati na štetu Ukrajine. No, upravo tako to izgleda.” Tijekom vikenda Kijev i Moskva razmijenili su udare; Ukrajina je na Rusiju poslala više od 1000 dronova, izazvavši požare na terminalu za izvoz nafte i u rafineriji u Sankt Peterburgu, dok je Moskva zasula Kijev balističkim projektilima.

Starlink i Starshield

Prošlog je tjedna Kijev također optužio Washington da je naložio uvođenje ograničenja na mreže Starshield – vojnu inačicu SpaceX-ova sustava Starlink, koju Ukrajina koristi za zapovijedanje vojnim snagama i obranu od ruskih napada.

Trump je u petak opovrgnuo tvrdnje da je Bijela kuća naložila ograničenja za satelitske internetske usluge Starlinka koje koriste ukrajinske oružane snage.

Izvršni direktor SpaceX-a, Elon Musk, odgovornost za eventualna ograničenja pripisao je američkoj vladi i Trumpu, napisavši na platformi X: „Sustavi Starshield u vlasništvu su američke vlade i pod njezinom su kontrolom.”

Ograničenja su značila da su platforme koje se kreću brzinom većom od 160 kilometara na sat (100 milja na sat) – poput presretačkih dronova – izgubile vezu.

Ukrajinski mediji prenijeli su izjavu Zelenskog da su ta ograničenja bila „planirana operacija”. Naime, Ukrajina je poslala vozila opremljena sustavom Starlink u zemlje Europske unije kako bi testirala povezanost te otkrila da u tim državama takva ograničenja ne postoje.

Reuters je u četvrtak, pozivajući se na dva američka dužnosnika, izvijestio da je nalog za ograničavanje rada Starlinka u Ukrajini stigao iz Bijele kuće, no nije navedeno tko je točno izdao naredbu.

List The Telegraph u petak je objavio da je Musk „predložio Donaldu Trumpu ideju o usporavanju rada Starlinka u Ukrajini” te da su obojica sudjelovala u uvođenju tih ograničenja.