Osnovica za izračun njihovih plaća ubuduće će biti jednaka osnovici za izračun plaća državnih službenika, što znači da u povijest odlazi dužnosnička osnovica koja se nije mijenjala od 2014. godine i koja je za 2.800 kuna manja od one za državne službenike. Kako bi ublažila rast dužnosničkih plaća, nakon povećanja osnovice, Vlada je odlučila smanjiti dužnosničke koeficijente i njezin prijedlog znači da najveću plaću među dužnosnicima više neće imati predsjednik države.
Koeficijent za izračun njegove plaće dosad je bio 9,30, dok je onaj za izračun plaće predsjednika Ustavnog suda bio 7,86. To znači da je predsjednik države imao bruto plaću nešto veću od 36 tisuća kuna, dok je predsjednik Ustavnog suda imao bruto plaću od 31.282 kune. Ista je bila i bruto plaća premijera i predsjednika Sabora. Po novim pravilima svim će dužnosnicima, unatoč smanjenju koeficijenta, plaća ipak rasti, pa će tako na prvom mjestu biti predsjednik Ustavnog suda s bruto plaćom od 39.241 kune, dok će plaća predsjednika Republike iznositi 38.381 kunu. Za više od tisuću kuna raste i bruto plaća predsjednika Vlade i Sabora.
Što se tiče dužnosnika na lokalnoj i regionalnoj razini bruto plaća župana i gradonačelnika velikih gradova i županijskih središta može biti najviše 26,5 tisuća kuna, što je povećanje od oko tisuću i pol kuna u odnosu na dosadašnje limite.
Mijenjaju se koeficijenti i ostalih dužnosnika, ministara, župana, gradonačelnika, ali nitko od njih neće dobiti manju plaću od dosadašnje, a Vlada se na ovaj potez odlučila, stoji u objašnjenjima zakona koji je s jučerašnje sjednice poslala u parlament, kako bi plaće dužnosnika i službenika bile usporedive i kako bi se mogla sačiniti analiza koeficijenta plaća, nakon čega će biti moguće izraditi novi, jednostavniji model plaća dužnosnika i službenika, piše Novi list.
