Plenković o problemu s otpadom u Lici: Oporba širi dezinformacije i paniku

Afera se odnosi na ilegalno odlaganje golemih količina otpada na više lokacija u Lici, uključujući Gospić, Štikadu i Lički Osik. USKOK je još 2025. pokrenuo istragu protiv Josipa i Monike Šincek i drugih osumnjičenika, a slučaj se u međuvremenu proširio na nove lokacije i dodatne osobe.

Plenković je o aferi govorio i prije dva dana u Sinju. Na pitanje kako je moguće da nitko nije primijetio šlepere kojima je u Gospić dovezeno oko 37.000 tona otpada i je li riječ o korupciji, odgovorio je: "Ne znam. To će se sve utvrditi u istrazi."

"Cijeli problem tretiran je na tri različite razine"

Premijer Andrej Plenković rekao je da su na sjednici Užeg kabineta Vlade i sastanku parlamentarne većine razgovarali o situaciji s otpadom u Gospiću i Ličko-senjskoj županiji.

"Cijeli problem tretiran je na tri različite razine. Prva je kaznenopravna razina, dakle postupak koji vode DORH i USKOK, gdje je razdoblje kojim se DORH bavi u vezi s inkriminiranim radnjama otprilike posljednjih pet ili šest godina", rekao je Plenković.

Dodao je da o detaljima tog postupka ne može govoriti.

"O tom postupku niti mogu niti znam govoriti o detaljima, a to će sve skupa, na svoj način i u svojoj proceduri, raditi Državno odvjetništvo, odnosno USKOK", rekao je.

Kao drugu razinu problema naveo je sanaciju otpada u Gospiću.

"Sanacijski proces, za koji je nakon izmjena Plana gospodarenja otpadom, napravljenih prošle godine, nadležan Fond za zaštitu okoliša, koordinira Ministarstvo zaštite okoliša", rekao je.

"Oporba širi dezinformacije i paniku"

Trećom razinom nazvao je političke reakcije posljednjih dana.

"Treća razina je ova politička, pa ja bih rekao čak u zadnjih nekoliko dana politikanska razina, koju predvodi oporba i neki drugi akteri, nastojeći iza svih ovih tema izvući neke političke poene i dezinformacijama širiti paniku među stanovnicima Gospića i cijele Ličko-senjske županije", rekao je Plenković.

Plenković je potom optužio oporbu da slučaj koristi kako bi ponovno dobila medijsku pažnju.

"Ja u potpunosti razumijem oporbu. Oni su u zadnjih nekoliko tjedana vidjeli ankete, ispitivanja javnog mnijenja, gdje su se trendovi promijenili, pa koriste ovu situaciju ne bi li ponovno dobili neku vrstu medijske pažnje", rekao je.

Nastavio je nabrajati gospodarske pokazatelje za koje tvrdi da idu u prilog Vladi.

"Ono što je više nego jasno jest da turistička sezona u cijeloj ovoj godini izgleda jako dobra i podaci za srpanj su bolji. Ukupna turistička sezona bit će čak bolja nego prošlogodišnja", rekao je Plenković.

Dodao je da to pokazuju podaci o dolascima, noćenjima, fiskalizaciji i prihodima te da je to dobro za gospodarski rast.

"Četiri mjeseca zaredom vidimo usporavanje inflatornih pritisaka, što je također dobro. Vlada regulira cijene energenata, Eurosupera, Eurodizela, plavog dizela, plina u spremnicima i bocama, koji su, kao što vidite, uz ovu novu metodologiju svi otišli značajno prema dolje od danas, odnosno od utorka", rekao je.

Spomenuo je i izmjene koje se odnose na hrvatske branitelje.

"Također smo zaokružili pitanje ispravljanja nepravde još iz vremena Račanove Vlade prema hrvatskim braniteljima, ali na ozbiljan, sustavan i cjelovit način koji zaokružuje tu temu. Nakon ispravke 2017. i ispravke 2022., treća ispravka stupa na snagu 2027. i sve nepravde prema hrvatskim braniteljima su na taj način korigirane", rekao je Plenković.

Dodao je da je Fitch zadržao hrvatski investicijski kreditni rejting te istaknuo stanje na tržištu rada.

"Imamo samo 62.000 ljudi koji trenutno nisu zaposleni u usporedbi s milijun i 800.000 ljudi koji rade i očekujemo da ovako dinamično tržište rada pridonese rastu hrvatskog gospodarstva", rekao je.

Plenković tvrdi da upravo taj širi okvir objašnjava reakcije oporbe na aferu s otpadom.

"Ovaj kontekst jasno opisuje čemu histerija, čemu tolika energija usred ljeta oporbe i nekih drugih aktera, ne bi li se stvorila nekakva fabricirana izvanredna situacija", rekao je.

Na sastanku, dodao je, nisu bili samo predstavnici Fonda za zaštitu okoliša, nego i ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak.

"Bio je s nama i gospodin Capak, prvi čovjek Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, koji nam je pojasnio da sva mjerenja koja obavlja Hrvatski zavod za javno zdravstvo..

Plenković: Nema nikakve ugroze za pitku vodu u Lici

Plenković je rekao da podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo pokazuju da nema ugroze za pitku vodu u Lici.

"Sva mjerenja koja obavlja Hrvatski zavod za javno zdravstvo jasno upućuju da nema nikakve ugroze za pitku vodu u Lici. Dakle, voda je dobra, kvalitetna, za uporabu i za piće", rekao je Plenković.

Dodao je da su od HZJZ-a zatražili da javnost redovito izvještava o kvaliteti vode.

"Zamolili smo Hrvatski zavod za javno zdravstvo da u periodima otprilike svaka tri do četiri dana izvješćuje javnost o kvaliteti vode. Na taj način će svi građani biti na vrijeme potpuno transparentno upoznati sa stanjem kvalitete vode", rekao je.

Govoreći o sanaciji otpada, Plenković je rekao da Ministarstvo zaštite okoliša i Fond za zaštitu okoliša nisu mogli pokrenuti postupke dok nisu dobili potrebne informacije iz kaznenog postupka.

"Vi znate da, kada traje određeni kazneni postupak i kad se provode određeni izvidi, oni imaju svoje procedure. Ministarstvo zaštite okoliša i Fond praktički su mogli krenuti s javnim pozivima za sanaciju tek nakon što su dobili na uvid sve odgovarajuće informacije", rekao je.

Dodao je da se na prvi javni poziv za sanaciju nitko nije javio.

"Na prvi javni poziv, koji je bio prije nekoliko mjeseci, nažalost, nije bilo zainteresiranih institucija koje su se javile. U ovom trenutku ponavlja se javni poziv za onaj otpad koji je na površini", rekao je.

Plenković je naveo da se od ukupno oko 37.000 tona otpada oko 32.000 tona nalazi zakopano na lokaciji nekadašnjeg PKK Velebit, dok je oko 5000 tona na površini.

"Za tih 5000 tona trenutačno je raspisan javni poziv. Vjerujemo da će se ovaj put zainteresirane tvrtke javiti te da će se nakon toga taj otpad, koji je karakteriziran kao neopasan, sanirati", rekao je.

"Hrvatska ne može sanirati ovakav otpad. Pitali smo na 70 adresa u Europi"

Za zakopani otpad, dodao je, postupak je složeniji.

"Kada je riječ o ovom zakopanom otpadu, budući da je on zakopan pa i pomiješan sa zemljom, njegove karakteristike, s obzirom na sadržaj, mogu se kvalificirati tako da sadrži i određeni opasan otpad", rekao je Plenković.

Dodao je da Hrvatska nema lokaciju ni postrojenje za zbrinjavanje takvog otpada.

"Tu je procedura takva da moramo pronaći odgovarajuće tvrtke koje su u stanju zbrinuti takav otpad. Hrvatska za to nema odgovarajuću lokaciju, nema odgovarajuće postrojenje", rekao je.

Prema njegovim riječima, Fond za zaštitu okoliša kontaktirao je oko 70 subjekata diljem Europe.

"Fond za zaštitu okoliša kontaktirao je čak 70 subjekata diljem Europe koji se bave takvim temama kako bi se privoljelo nekoga od njih da se javi i da nam pomogne, ako ne u javnom pozivu, onda kasnije u odgovarajućem pregovaračkom procesu, da se i taj otpad sanira", rekao je Plenković.

"Ono što je važno, oni koji su počinili ova kaznena djela, dakle koji su doveli do onečišćenja..."