No, za razliku od ostalih sedam bivših ministara (Horvat, Kuščević, Žalac, Tolušić, Banožić, Aladrović, Milošević) koje progone hrvatska ili europska tužiteljstva, istragu protiv Paladine inicirao je njegov bivši poslodavac, Institut IGH, a nakon što je hrvatsko državno odvjetništvo odbacilo kaznenu prijavu protiv njega, istragu je otvorio sud, piše Jutarnji list.
Naime, izvanraspravno vijeće zagrebačkog Županijskog suda odbacilo je Paladininu žalbu na rješenje suca istrage kojim se protiv njega pokreće istraga zbog sumnji da je 2017. kao predsjednik Uprave IGH zajedno s drugim članom Uprave, Oliverom Kumrićem, oštetio IGH za ukupno 245.972 eura prodajući nekretnine tvrtke ispod cijene ili bez suglasnosti Nadzornoga odbora.
Odbijanjem žalbe na rješenje o pokretanju istrage kazneni postupak protiv Paladine postao je pravomoćan, te bi bivšega ministra i Kumrića u dogledno vrijeme u svojstvu osumnjičenika trebali ispitati policijski istražitelji. Nakon toga, policija bi trebala ispitati i nekoliko predloženih svjedoka i jednoga vještaka te njihove iskaze dostaviti Institutu IGH, koji će onda odlučiti hoće li protiv Paladine i Kumrića podnijeti optužnicu. Za djelo za koje su Paladina i Kumrić osumnjičeni zakonom je propisana zapriječena kazna do 10 godina zatvora.
Za razliku od Paladine i Kumrića, čije su žalbe odbijene, više sreće sa žalbom imao je bivši prokurist IGH Tomislav Đurić, kojeg je IGH također prijavio, navodeći da je u vrijeme počinjenja i on bio član Uprave te je zajedno s Paladinom i Kumrićem sudjelovao u donošenju spornih odluka kojima je IGH oštećen. No, izvanraspravno vijeće je utvrdilo da Đurić nije bio član Uprave IGH, nego samo prokurist, te prema zakonu nije imao svojstvo odgovorne osobe u tvrtki, pa je za razliku od Paladine i Kumrića odbacilo prijedlog da se istraga otvori i protiv njega.
Paladini i Kumriću se na teret stavlja da su 2017. za neke od nekretnina IGH u Ulici Petra Grgeca na Trnju, a riječ je uglavnom o garažama, Nadzornom odboru prešutjeli kako imaju procijenjenu veću vrijednost od one za koju su ih namjeravali prodati, dok su neke od nekretnina prodali ni ne zatraživši suglasnost NO-a. Paladina i Kumrić su u svojim žalbama na tada nepravomoćnu odluku o pokretanju istrage naveli kako su nekretnine prodane po nižoj cijeni jer dugo za njih nije bilo nikakve ponude ni na javnoj dražbi, kao i da su za odluku o prodaji spornih nekretnina od ranije imali suglasnost NO-a. No, izvanraspravno vijeće je zaključilo kako to ne može biti istina jer se NO sastao nakon odluke o prodaji te se u odluci Uprave o prodaji navodilo da će se ona dostaviti na suglasnost NO-u. Međutim, to nikada nije učinjeno.
Ovo nije jedina prijava koju je Institut IGH podnio protiv bivšeg predsjednika Uprave. Od razlaza Paladine i vlasnika IGH-a, Rusa Sergeja Gljadelkina, podneseno ih je ukupno 14. Državno odvjetništvo ih je sve, koliko je poznato, odbilo, međutim Gljadelkin, odnosno IGH je preuzeo i nastavio progon te je sada došao i do prvoga uspjeha. U nekima od preostalih slučajeva zagrebački Županijski sud još nije donio odluke.
Osim na području kaznenoga prava, Paladina još veće bitke bije na području trgovačkih sporova, a najznačajniji među njima je onaj oko udjela u tvrtki Kupari Luxury Hotels vlasnika projekta turističkoga naselja u Kuparima. Paladina u toj tvrtki ima 10 posto, dok je Gljadelkin svojih 90 posto prepustio međunarodno poznatim hotelijerima iz Singapura. Premda je Paladina za svojih 10 posto tražio čak 67,5 milijuna kuna kako bi izašao iz projekta, trgovački sudovi su Paladinin zahtjev pravomoćno odbili.
