Djeca i dalje najviše vjeruju roditeljima (92 posto), rodbini (80 posto) i prijateljima (77 posto). Liječnici su na četvrtom mjestu liste povjerenja (75 posto), dok svećenicima vjeruje 60 posto školaraca. Poraz je to za učitelje kojima u prosjeku vjeruje svaki drugi učenik, a posebno na znanstvenike u koje povjerenje ima manje od polovine učenika (45 posto), čime su na ljestvici zauzeli nisko deseto mjesto, a učitelji sedmo. Sudeći po rezultatima istraživanja, djeca nešto više vjeruju policajcima (58 posto) nego učiteljima, piše Jutarnji list.
Porazno pritom djeluje i podatak da svega 38 posto učenika ima povjerenje u svoje vršnjake u razredu. Toliko ih otprilike vjeruje i susjedima (37 posto). Najgore im prolaze političari i novinari – njima vjeruje tek 10-ak posto djece. Više puta istaknuta teza znanstvenika prema kojoj mladi imaju konzervativnije stavove od svojih roditelja, pokazala se i na ovoj generaciji, no situaciju možemo gledati i na drukčiji način: 97 posto osnovaca u Hrvatskoj pohađa vjeronauk u školi, a 40 posto njih nema povjerenje u svećenike.
Svećenicima tako uopće ne vjeruje 17,4 posto djece (učiteljima 15,6 posto), dok svećenicima u manjoj mjeri vjeruje 22,6 posto učenika (učiteljima 32,6 posto). Ipak, svećenici su se nametnuli ispred učitelja kada je riječ o povjerenju djece jer njima u potpunosti vjeruje 25 posto učenika, a učiteljima 15 posto.
S druge strane, političarima uopće ne vjeruje 57 posto školaraca, a novinarima 53 posto.
Kada je općenito riječ o tomu može li se vjerovati ljudima, Hrvati su na pri dnu komparativne ljestvice zemalja, pa ljudima vjeruju otprilike koliko i stanovnici Bugarske i Rusije. Rezultati procjene među učenicima su pak sljedeći: svega 0,6 posto učenika smatra da se ljudima može vjerovati u potpunosti, a 6,5 poto ih se izjasnilo za opciju ‘ljudima se obično može vjerovati‘. Da obično treba biti oprezan u odnosu s ljudima smatra 45 posto hrvatskih srednjoškolaca, dok najviše njih – 48 posto - smatra da gotovo uvijek treba biti oprezan u odnosu s ljudima.
Komparacija 16 zemalja pokazuje da najviše povjerenje u ljude imaju stanovnici Danske (21 posto), Norveške (15 posto) te Švedske i Češke (11 posto). U općoj populaciji Hrvatske ljudima vjeruje 3,1 posto, 25,8 posto Hrvata smatra da gotovo uvijek treba biti oprezan u odnosu s ljudima, a dodatnih 50 posto ih navodi da obično treba biti oprezan.
U istraživanju kojega je provelo 18 znanstvenika s četiri sveučilišta i dva javna instituta, a u okrilju projekta „Promjene u organizaciji procesa odgoja i obrazovanja uzrokovane Covid pandemijom: učinci na obrazovna iskustva, dobrobit i aspiracije učenika u Republici Hrvatskoj – EWAchange“ predstavljeni su i rezultati o učeničkom (srednjoškolci) promišljanju budućnosti.
