Orban tvrdi da je uspio, a objasnio je i zašto

Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel poručio je da ovo “poruka europskim građanima koja pokazuje liderstvo i jedinstvo”, a predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen je istaknula da je ovo poruka i samom ruskog predsjedniku Vladimiru Putinu i to uoči druge obljetnice od početka njegove invazije.

“Misija izvršena. Sredstva Mađarske neće završiti u Ukrajini i imamo mehanizam kontrole na kraju prve i druge godine. Naš stav o ratu u Ukrajini ostaje nepromijenjen: trebamo prekid vatre i mirovne pregovore”, poručio je Orban.

Orban je na društvenoj mreži X objavio da je na prethodnom samitu EU-a u prosincu prošle godine bio protiv paketa pomoći Ukrajini iz dva razloga.

“Jedan je da smo se bojali da će europska sredstva koja nam pripadaju, a koja nam Europska komisija dosad nije dala, prije ili kasnije završiti u Ukrajini”, rekao je Orban.

Drugi razlog je da “smo se bojali da će sredstva Ukrajini biti dostupna na predugo razdoblje i bez kontrole”, dodao je.

Orban kaže da je uspio ispregovarati nadzorni mehanizam i jamstva da će se novac u Ukrajini razumno trošiti te “jamstvo da mađarski novac ne može ići Ukrajini”.

Izvanredni samit sazvan je jedino zato da se pokuša pridobiti suglasnost Mađarske. Na zadnjem sastanku na vrhu sredinom prosinca 26 članica postiglo dogovor o pomoći Ukrajini i jedno je je Mađarska bila protiv.

Prema usuglašenom tekstu zaključaka, Orban za svoj pristanak nije dobio ništa zauzvrat.

U tekstu se kaže da će se “na temelju godišnjeg izvješća Komisje, Europsko vijeće (šefovi država ili vlada EU-a) voditi raspravu svake godine o provedbi Instrumenta za Ukrajinu s ciljem da daju smjernice”.

Orban je ranije tražio da se iznos od 50 milijardi eura podijeli na četiri sljedeće godine, po 12,5 milijardi godišnje i da se o tome odlučuje svake godine čime bi on zadržao mogućnost da i dalje prijeti vetom kako bi dobio zauzvrat dobio ustupke oko odmrzavanja europskih sredstava koja su Mađarskoj zamrznuta zbog problema s vladavinom prava.

U zaključcima se također kaže da će “bude li potrebe, za dvije godine Europsko vijeće pozvati Komisiju da napravi prijedlog revizije u kontekstu novog Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO)”.

Međutim, odluku ima li ili nema potrebe za revizijom moraju donijeti čelnici država članica EU-a jednoglasno, što znači da bi Orban trebao pridobiti ostalih 26 čelnika da pristanu na novu reviziju proračuna, za što nema baš nikakvih izgleda.

Hrvatski premijer Andrej Plenković je nakon samita, na pitanja je li Orban dobio neki ustupak za svoj pristanak, odgovorio niječno. “Ja to nisam primjetio”, rekao je Plenković.