Obnova kuća na Baniji koštala dvije i pol milijarde kuna, Državni ured odbija otkriti tko je odradio nadzor

U cijeloj Hrvatskoj tada je obnovljeno 158 tisuća ratom oštećenih kuća i stanova, što je bilo 14,8 posto tadašnjeg stambenog fonda Republike Hrvatske. Većinu novca tada je odvojila Hrvatska, odnosno njezini građani porezni obveznici, dok je samo četiri posto stiglo iz međunarodnih donacija. O kolikoj se vrijednosti radi, najbolje govori činjenica da bi okvirno danas vrijednost tih troškova za obnovu obiteljskih kuća bila najmanje 26 milijardi kuna, piše Novi list.

Iz Ureda napominju da je u obnovi Sisačko-moslavačke županije sudjelovalo dvjestotinjak izvoditelja radova i 80-ak projektanata i nadzornika, ali na pitanje tko su bile tvrtke koje su obnavljale i gradile kuće na Baniji te tko je odradio nadzor, nisu odgovorili.

Pojašnjavaju da je u vrijeme izgradnje kuća na Baniji obnova bila u nadležnosti Ministarstva razvitka i obnove, ali da su uz njih nadležne bile i druge stručne službe, tvrtke i institucije, poput Građevinskog fakulteta, HIMK – Hrvatski institut za mostove i konstrukciju, IGH – Institut građevinarstva Hrvatske te još mnogobrojni drugi uredi, ministarstva i tvrtke. Dodaju i da su na osnovu kategorizacije ratne štete, tadašnji županijski državni uredi, kao prvostupanjska tijela, odlučivali o pravu na obnovu svakog podnositelja zahtjeva za obnovu, a sve prema stupnju štete koju su procijenile nadležne županijske komisije.

– Tijekom provedbe programa obnove, u postupku javne nabave za svaku kuću ili stan ugovoren je projektant, izvoditelj radova te stručni i područni nadzor koji su pratili i kontrolirali obim, količinu i kvalitetu izvedenih radova. I sam korisnik ako je bio prisutan u vrijeme obnove, mogao je pratiti dinamiku i kvalitetu radova, napominju iz Ureda.

Tvrde i da se nakon završene obnove obavljao tehnički pregled na kojem su sudjelovale stručne službe: projektant, stručni nadzor, područni nadzor i izvoditelj radova, a dodaju i da se s vlasnikom obnove potpisivao zapisnik o primopredaji na kojem je svaka od navedenih strana mogla napisati svoje eventualne primjedbe.

Naglašavaju i to da Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje raspolaže s podacima i dokumentacijom za objekte obuhvaćene programom obnove te će isti biti na raspolaganju nadležnim tijelima s obzirom na najavljenu istragu DORH-a.

Moguću istragu komentirao je i sisačko-moslavački župan Ivo Žinić koji je u vrijeme izgradnje kuća bio glavni projektant Ministarstva, koji je pozvao da se ispita što se dogodilo i postoji li uopće nečija odgovornost te se zauzeo za to da oni koji su nešto krivo napravili odgovaraju. Napomenuo je da je Program organizirane obnove napravljen prema Zakonu o obnovi obiteljskih kuća, da je obnova organizirana na svim ratnim područjima, ali je dodao i da je potres u Petrinji bio jači od onog zagrebačkog.

– Evidentno je da su te obnavljane kuće oštećene, ali razorna snaga je bila jaka, to je velika razorna sila i moć i određeni objekti su oštećeni, kazao je Žinić.