Obiteljski smještaj ipak će trebati državnu pomoć

Unatoč tome, i brojni privatni iznajmljivači ostali su tijekom pandemije koronavirusa prikraćeni, pa će im trebati pomoć kako bi ostali na nogama do iduće sezone, koja bi, prema mišljenju stručnjaka, trebala biti bolja od ovogodišnje.

– S obzirom na teške okolnosti, moramo biti zadovoljni. Obiteljski je smještaj ove godine spasio turističku sezonu u Hrvatskoj, ocjenjuje Nedo Pinezić, savjetnik za turističke projekte vezane uz obiteljski smještaj.

– To trebamo zahvaliti našim vjernim gostima, koji su se nakon izbijanja pandemije prvi vratili, dodaje Pinezić, ocjenjujući to kao najvažniju karakteristiku ove sezone. Ti su gosti, očito, emotivno vezani uz svoje domaćine i mjesto boravka. Radi se o turistima s tržišta iz Europske unije, koja su ove sezone jedina i funkcionirala.

Obiteljski je smještaj na razini 60 posto fizičkog prometa iz prošle godine, ali financijskom smislu postigao je oko 50 posto, procjenjuje Pinezić. U tom prosjeku neki su dijelovi Hrvatske prošli puno lošije, osobito Dubrovačko-neretvanska i Splitsko-dalmatinska županija. U njima su proteklih godina prevladali prekomorski gosti – od Velike Britanije, pa do Sjedinjenih Američkih Država, Novog Zelanda, Australije i dalekoistočnih tržišta. Obustava zračnog prometa nanijela je turističkom prometu na jugu Hrvatske težak udarac.

Pogođen je bio i Zagreb, koji je proteklih godina bio predvodnik u obiteljskom smještaju. Glavni grad je doživio dvostruku nevolju – ne samo obustavu zračnog prometa zbog korone, nego i katastrofalni potres, u kojem su mnogi smještajni objekti bili izvan funkcije i morali su biti odjavljeni, upozorava Pinezić.

Loše su prošli i privatni iznajmljivači u ostalim gradovima, dodaje Martina Nimac Kalcina, predsjednica Zajednice obiteljskog smještaja pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, misleći na Split i ostale gradove na obali.

– I ja sam jedan od iznajmljivača iz grada. Nezadovoljna sam sezonom kad je riječ o obiteljskom smještaju. Slično je bilo i ostalima koji su se oslanjali na turističku ponudu urbanih sredina, kaže Nimac Kalcina. S obzirom na krizu, rezultatima su zadovoljni uglavnom iznajmljivači na sjevernom Jadranu, dijelom na srednjem, a ponešto na južnom. Radi se tu mahom o samostalnim kućama uz more, luksuznim vilama s bazenima, onima koji su gostima usto mogli pružiti plažu, sunce, more i odmor u prirodi – ono što se ne odnosi na gradske sredine i urbani turizam. Ti su ljudi uspjeli nešto iznajmiti u špici sezone. Oni u gradovima nisu imali ni predsezonu, ni sezonu, niti posezonu, upozorava predsjednica Zajednice.

Pinezić naglašava da je iznajmljivačima ova godina bila jedna od najtežih ikad, kad je riječ o načinu poslovanja. Promjene vezane uz epidemiološke mjere zemalja iz kojih turisti dolaze, bile su vrlo dinamične.

– Imali smo velike dnevne oscilacije bukinga i storniranja. Danas ste puni, a sutra ste prazni, kaže Pinezić.

– Sva dosadašnja jamstva kod bukiranja odjednom su stornirana, pa više niste mogli imati nikakvu nadoknadu za otkazivanje smještaja. Zbog toga su ljudi u obiteljskom smještaju, ako su radili, ove godine bili pod neprekidnim stresom. Morali su istodobno osigurati sve higijenske i protuepidemijske uvjete, koji su bili vrlo složeni i ne do kraja jasni. Sjetimo se uputa kako treba čistiti objekt, kako dočekati gosta, što učiniti ako se gost razboli, pa do toga da je gost trebao ostati u karanteni upravo u smještaju. Zbog toga su se ljudi starije dobi bojali poslovati, neki su otkazivali, a neki smanjili kapacitet ponude, podsjeća Pinezić.

– Iako je fizička popunjenost u obiteljskom smještaju iznosila oko 60 posto, mnoštvu iznajmljivača prihodi su pali znatno više, upozorava Martina Nimac Kalcina. Cijene su, kaže, smanjene barem 25 do 30 posto. Također, ove su godine vlasnici u svojim objektima prijavljivali sve koji su u njima boravili, čak i rođake, prijatelje i znance – da ne bi riskirali. Ljude koji su unajmljivali apartmane na mjesec-dva i plaćali ih na mjesečnoj razini, vlasnici su prijavljivali kao turiste, jer nisu htjeli riskirati da budu popunjeni samo dva-tri dana po niskim cijenama.

– Nama su velik problem davanja državi, a radi se o turističkoj pristojbi i paušalnom porezu na dohodak, upozorava Nimac Kalcina.

– Istina, taj je porez smanjen 25 posto, ali naši su prihodi pali znatno više. Postavlja se pitanje, kaže, otkud će iznajmljivači plaćati paušalni porez na dohodak, koji se podmiruje kvartalno, ako su ostali bez turističkog prometa.

Predsjednica Zajednice upozorava da pad turističkog prometa nije samo ekonomski problem, nego i socijalni. Velik dio ljudi u Hrvatskoj živi od prihoda od iznajmljivanja, kao osnovne djelatnosti, ili kao dodatne.