Nova studija otkrila: Gotovo svi na svijetu udišu zagađen zrak

Te čestice označavaju se kraticom PM2.5. Studija je objavljena 6. ožujka u časopisu Lancet Planetary Health, a u njoj je tim istraživača preko računalnih modela procjenjivao dnevne koncentracije PM2.5 u svijetu u razdoblju od 2000. do 2019. godine, prenosi PopSci.

Modelima se proučavala kvaliteta zraka, vrijeme i simulacije putovanja kemikalija zrakom. Istraživači su otkrili da je 2019. godine samo 0.01 posto svjetske populacije bilo izloženo razinama PM2.5 koje Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) smatra sigurnima. WHO kaže da su koncentracije iznad 5 mikrograma čestica PM2.5 po kubičnom metru opasne.

Dnevne razine onečišćenih čestica u zraku pale su u Sjevernoj Americi i Europi u periodu koji su istraživači promatrali, no povećale su se u Australiji, na Novom Zelandu, jugu Azije, Latinskoj Americi i Karibima. U 20 godina proučavanja, gotovo 70 posto dana na tim područjima onečišćenje zraka bilo je iznad preporučenih razina WHO-a. Najveće koncentracije registrirane su na jugu i istoku Azije i sjeveru Afrike.

Koautor studije i epidemiolog Yuming Guo kaže da postoje sezonski uzorci pri kojima dolazi do opasnih koncentracija čestica PM2.5. Sjeveroistočna Kina i sjeverna Indija registrira više razine tijekom prosinca, siječnja i veljače, a istočne regije sjeverne Amerike više koncentracije registriraju tijekom ljetnih mjeseci.

“Priemijetili smo i relativno visoko onečišćenje zraka u kolovozu i rujnu u Južnoj Americi, a od lipnja do rujna u subsaharskoj Africi,” rekao je Guo.

Studija ipak ima neka ograničenja – u nekim zemljama ne postoje dovoljno detaljni podaci, što bi moglo utjecati na to koliko su modeli točni za te regije, dodao je Guo za Washington Post.

Studija, vjerojatno prva te vrste, potvrđuje podatke koje je u travnju prošle godine objavio WHO, u kojima je navedeno da je 99 posto svjetske populacije izloženo opasnim razinama onečišćenja zraka.

“Čestice, pogotovo PM2.5, mogu ući duboko u pluća i preko njih u krvotok, ostavljajući kardiovaskularne, cerebrovaskularne ili respiratorne posljedice na organizam. Postoji sve više dokaza da te čestice utječu i na druge organe i izazivaju bolesti,” rekao je WHO u izjavi prošle godine.

Druge studije pokazuju da čak i niske razine onečišćenja zraka mogu povećati stopu mortaliteta. Onečišćenje izazvano prometom povezuje se sa smanjenom težinom djece pri rođenju, kao i s oboljenjem od depresije i bipolarnog poremećaja.

“Ova studija pruža nam dublje razumijevanje trenutnih razina onečišćenja otvorenog zraka, kao i posljedica po ljudsko zdravlje,” rekao je Guo.

“Pomoću ovih saznanja, političari, javnozdravstveni dužnosnici i istraživači mogu bolje procijeniti kratkotrajne i dugotrajne posljedice onečišćenja zraka po ljudsko zdravlje i osmisliti strategije za umanjenje štete izazvane onečišćenjem zraka.”