Nova pravila: Liječnici ne mogu raditi privatno ako su liste čekanja preduge

Naputak takvog sadržaja ministar Vili Beroš poslao je nedavno bolničkim ravnateljima, a sve zbog cilja da se do kraja godine liste čekanja svedu na manje od 270 dana.

”U slučaju postojanja teškoća u smanjivanju list čekanja za pojedine dijagnostičke postupke, nalaže se ravnateljima da sukladno članku 160.a Zakona o zdravstvenoj zaštiti opozovu dana odobrenja za sklapanje poslova za svoj račun iz zdravstvene djelatnosti poslodavca onim zdravstvenim radnicima čije je sudjelovanje neophodno u provođenju dijagnostičkih postupaka za postizanje cilja smanjivanja lista čekanja i to u razdoblju dok se čekanje na određeni postupak ne smanji ispod 270 dana”, stoji u Beroševu dopisu ravnateljima.

Smanjenje najduljih lista čekanja do kraja 2023. godine na manje od 270 dana zacrtano je Nacionalnim planom oporavka i otpornosti (NPOO) i uvjet je za povlačenje novca iz NPOO-a. Kako se rok bliži, bolnice su intenzivirale tempo, većina ih već mjesecima radi u poslijepodnevnim smjenama i vikendom kako bi smanjili dane čekanja za postupke koji su trajali po godinu dana i više. Taj je rad dodatno plaćen, ali je na dobrovoljnoj bazi.

Zbog svega zna i zaiskriti između ravnatelja i liječnika koji ne žele dodatno raditi jer su umorni, što nije čudno pogotovo ako još rade i u privatnim ordinacijama. Ravnatelji uglavnom kažu da većina liječnika surađuje, a tek manji dio njih upozorava se da bi mogli privremeno ostati bez dopusnice za privatni rad izvan bolnice, piše novinarka Večernjeg lista Romana Kovačević Barišić.