Nijemci strahuju: Hoće li se ponoviti migrantska kriza iz 2015. godine?

Neki od njih se hvataju za avion i nakon polijetanja, kako se vidi na snimkama, padaju i ginu.

„To što ovdje vidimo je očaj onih koji su – u velikoj mjeri opravdano - u strahu od talibana i koji ne vide nikakav izlaz“, kaže stručnjak za migracije Gerald Knaus u intervjuu za DW.

Njemačka kancelarka Angela Merkel je komentirala: „Gorko, dramatično i strašno je to što se događa, naročito za ljude u Afganistanu." Ona je priznala da je situacija dugo bila pogrešno procijenjena. I jasno stavila do znanja da njemačka vlada ne planira primiti veći broj izbjeglica u Njemačku. „Naš glavni cilj je ponuditi perspektivu onima koji su nam direktno pomagali", istaknula je. Ona želi da se u okviru akcije evakuacije iz Afganistana izvuče 10.000 pomagača i njihovih najbližih.

Ostale izbjeglice bi se trebale pobrinuti „da pronađu sigurno mjesto" u regiji. Njemačka će pritom brzo ponuditi podršku susjednim zemljama Afganistana koje primaju izbjeglice, obećala je kancelarka.

No stručnjak za migracije Knaus sumnja da će ljudi iz Afganistana sada masovno početi napuštati zemlju. Grad Kabul je već potpuno pod kontrolom talibana koji su na sve strane uveli kontrole. Oni nadziru i sve vanjske granice zemlje. „Nema praktične osnove za tvrdnje da bi sada spontano veliki broj Afganistanaca mogao krenuti u susjedne zemlje. To trenutno uopće nije moguće.“

Krajem 2020. godine UNHCR je registrirao oko 2,6 milijuna afganistanskih izbjeglica – 1,4 milijuna samo u susjednom Pakistanu. Ostali stručnjaci – kao i kancelarski kandidat CDU/CSU-a Armin Laschet – smatraju da je realnija brojka od tri milijuna. Kako tvrdi UN, tu je i isto toliko izbjeglica u samom Afganistanu. Koliko bi ljudi od ukupno 38 milijuna Afganistanaca uskoro moglo napustiti domovinu? To je potpuno nejasno, kaže Knaus.

Ipak, iz njemačkog Ministarstva unutarnjih poslova već se mogu čuti prve procjene. Ministar Horst Seehofer (CSU) računa da bi Afganistan moglo napustiti 300.000 do pet milijuna ljudi. „Te brojke su potpuno proizvoljne. Prema mom mišljenju on nema nikakvu osnovu za iznošenje tih brojeva“, ogorčen je Bijan Djir-Sarai (FDP). On je zastupnike Liberala u Bundestagu i član Odbora za vanjske poslove. To što Seehofer radi „samo uznemiruje narod", smatra Djir-Sarai.

I tako se brzo opet pojavljuje pitanje hoće li se ponoviti drama s izbjeglicama iz 2015. i 2016. godine. I hoće li to ponovo biti predizborna tema? Tada je u Njemačku stiglo više od milijun ljudi, među kojima je bio veliki broj Sirijaca. Ta tema je dominirala i dugo polarizirala političku raspravu u Njemačkoj.

„Pitanje izbjeglica praktički već je predizborna tema", kaže politolog Klaus Stüwe s Katoličkog sveučilišta Eichstätt-Ingolstadt u razgovoru za DW. „Kada broj izbjeglica počne rasti, što je za očekivati, onda se situacija počinje mijenjati. Politička polarizacija počinje rasti." Još uvijek se gotovo sve stranke slažu oko toga da bi brzo trebalo pomoći Afganistancima koji su radili za Bundeswehr i njemačke humanitarne organizacije. Ali tu je kraj stranačkom jedinstvu, vjeruje Stüwe.

„Ne smijemo ponoviti greške iz 2015. godine", ističu ovih dana kancelarski kandidat Armin Laschet i drugi njegovi kolege iz stranaka Unije (CDU/CSU). Time se indirektno distanciraju od kancelarke Angele Merkel, koja je tada njemačke granice držala otvorenima za migrante.

Olaf Scholz, kancelarski kandidat Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD), ne želi iznositi konkretan broj koliko bi ljudi Njemačka trebala primiti, ali ističe da susjedne zemlje ne bi trebalo ostaviti na cjedilu.

Stranka Zeleni je otvorena za prihvat izbjeglica. Ne bi trebalo čekati da 27 zemalja EU-a postigne dogovor, već bi trebalo surađivati sa zemljama koje su također spremne za prihvat izbjeglica, rekla je kancelarska kandidatkinja Zelenih Annalena Baerbock.

„AfD sada konačno ima temu s kojim može popraviti svoj trenutno loš rejting", vjeruje Stüwe. Ta desničarska stranka već sada traži „suspenziju prava na azil i pojačanu zaštitu granica“. „To će naročito biti problem za stranke Unije i to bi moglo dovesti do toga da CDU i CSU ostanu bez desno-konzervativnih birača, od čega bi profitirao AfD“, kaže Stüwe. Ali i SPD ima razloga za zabrinutost. Moglo bi se dogoditi da konzervativni radnički milje počne okretati leđa socijaldemokratima „ako ljevičarsko krilo stranke, poput Zelenih, bude zagovaralo velikodušni prihvat izbjeglica".

Aktualno istraživanje instituta za ispitivanje javnog mnjenja Civey za list Augsburger Allgemeine pokazuje da se velika većina Nijemaca boji slične situacije kao što je bila ona iz 2015./2016. godine. Skoro dvije trećine (62,9 posto) ispitanika strahuje da bi iz Afganistana mogao doći veliki broj izbjeglica.

No politolog Stüwe, stručnjak za migracije Knaus i političar Djir-Sarai se slažu: usporedba s 2015. godinom je pogrešna. Bijan Djir-Sarai kaže: „Situacija je sada drugačija nego 2015. godine. U međuvremenu su izvučene neke pouke."

Klaus Stüwe dodaje: „Njemačka je danas mnogo bolje pripremljena: savezna razina, savezne pokrajine i općine imaju infrastrukturu za registraciju i prihvat izbjeglica koje 2015. nije bilo. Država sigurno neće ponovo izgubiti kontrolu.“