Milanović: Širenje NATO-a na istok ugrožava hrvatski interes

Izjava hrvatskog predsjednika, koja je suprotna politici otvorenih vrata Sjevernoatlantskog saveza, stiže u vrijeme ključanja napetosti između Rusije, koja gomila vojsku na ukrajinskoj granici, i zapadnih zemalja koje je upozoravaju da ne napada tu zemlju.

Rusija za povlačenje vojske, između ostaloga, traži jamstvo da se NATO neće širiti na Ukrajinu.

"Dok sam predsjednik, bit ću protiv toga da se NATO širi igdje", rekao je Milanović novinarima u Požegi.

Onaj tko zagovara širenje NATO-a na Ukrajinu "ugrožava i hrvatski interes. Jer mi smo u NATO-u, netko sutra može naše ljude tamo poslati", rekao je hrvatski predsjednik.

"Širenjem NATO-a i vi preuzimate obaveze. Hoćete li i vi svoje dijete poslati" na istočni front, odgovorio je na novinarsko pitanje.

"NATO se došao dovoljno na istok. Dosta je, dosta je", zaključio je.

Milanović je već u siječnju poručio da vojnici iz Hrvatske, članice NATO-a, neće ići u Ukrajinu, koju je nazvao jednom od najkorumpiranijih zemalja u Europi zbog čega su slijedile osude hrvatske vlade te vlade u Kijevu koja je pozvala hrvatsku veleposlanicu na razgovor.

Danas je ponovio da hrvatski vojnici neće na prvu liniju bude li sukoba Rusije i Ukrajine.

NATO je zadnjih tjedana poslao vojna pojačanja u svojim državama članica u susjedstvu, u Poljskoj, baltičkim zemljama, u Rumunjskoj, redom državama koje su nekada bile u istočnom bloku, a nakon raspada Sovjetskog Saveza pridružile su se NATO-u na nezadovoljstvo Rusije.

Na novinarsko pitanje hoće li hrvatski vojnici biti raspoređeni u tim zemljama Milanović je odgovorio "To ćemo vidjeti".

"Nije isto ako su hrvatski vojnici dio borbene skupine u Mađarskoj, na balatonskom jezeru (...) ili ako je Hrvatska vojska na prvoj liniji u iščekivanju napada. I tako što, pet godina u tenziji. Hoćemo li ove ljude slati tamo? Zašto? Zašto bi to radili", zapitao je.

Rekao je da on kao vrhovni zapovjednik potpisuje naredbu, ali saborska većina uvijek može dvotrećinskom većinom poništiti tu odluku.

"Sabor uvijek može ići u suludu avanturu, ali će onda i odgovarati", rekao je Milanović.

Pritom je odbacio da o tome odlučuje ministar obrane Mario Banožić s kojim je mjesecima u sukobu.

"Njega se o tome ne pita niti će on o tome odlučivati. To su stvari najviše državne politike i na kraju Sabora", rekao je.

Ponovio je "nema zezanja s ovime".

Zapad ne smije podgrijavati paniku

Upozorio je da stalne poruke Zapada o neminovnom napadu na Ukrajinu štete upravo toj zemlji.

"Gledamo kako se jedna siromašna država uništava podgrijavanjem panike. Oni sami pozivaju da se tenzije smire, Ukrajina, njihov predsjednik, ministri, zadnjih nekoliko tjedana ", rekao je Milanović.

Zapad treba biti oprezan ako barata upozorenjima bez podloge.

"Nakon ovoga će se nekim stvarima teško vjerovati. Naprosto, na ovakvim stvarima se gubi kredibilitet ako se pokaže da nije bilo sve točno", rekao je.

U petak je podsjetio da je Hrvatska 90-ih bila u težoj situaciji nego što je Ukrajina danas, a međunarodna nametnula joj je tada embargo na oružje.

"Nitko nam nije ništa dao, dapače kad nam je bilo najteže i zbog toga se nikome nećemo svetiti. Kad nam je bilo stravično teško, teže nego Ukrajini sada, nismo dobili ništa. Dobili smo embargo", rekao je.

"Ukrajini se stvara iluzija da se mogu obraniti od Rusije", rekao je ironizirajući da zapad potiče veliku, ali vojno slabiju zemlju od Rusiju da se "može praćkama i strelicama obraniti od ruske vojske, a istovremeno kažu da 'naše vojske ondje neće biti'". rekao je Milanović misleći na vojsku NATO-a.

"To je pakleni plan. To nije ispravno", rekao je i smatra da jedino Nijemci i Francuzi u ovom trenutku vode normalnu politiku prema ukrajinskoj krizi.

Ukrajina nije članica NATO-a i ne potpada pod Članak 5 povelje o zajedničkoj obrani.

Milanović je rekao da je Rusija rasporedila oko 40.000 vojnika na vojnim vježbama, što je u suprotnosti s tvrdnjama Zapada predvođenog SAD-om i Velikom Britanijom koje tvrd da je više o 150.000 ruskih vojnika koji su opkolili Ukrajinu.

Milanović je nadalje, komentirajući paket mjera hrvatske vlade stanovništvu suočenom s cijenom energenata ocijenio da je iz aktualne krize najviše profitirala Rusija, kroz rast cijena energenata, a najviše pati Ukrajina.