Merkel jako naljutila četiri europske države

U intervjuu bivša njemačka kancelarka implicira da su neuspjesi u sprečavanju ruske agresije rezultat vanjskih okolnosti i odluka drugih zemalja, a ne njezina popustljivog odnosa prema Putinu.

Osim što je iznijela krajnje kontroverznu tezu da je pandemija koronavirusa odigrala ključnu ulogu u izbijanju rata u Ukrajini jer se Putin više nije htio osobno sastajati zbog straha od zaraze, što je onemogućilo pregovore i postizanje kompromisa, Merkel je također rekla da je 2021. zajedno s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom predložila uspostavu novog diplomatskog formata unutar Europske unije radi izravnih razgovora s Rusijom, no da su Poljska i baltičke države to su odbile.

"Neki to nisu podržali. To su prije svega bile baltičke države, ali i Poljska je bila protiv. Strahovali su da ne postoji zajednička politika prema Rusiji", izjavila je, dodavši da je upravo taj neuspjeh bio svojevrsna prekretnica. "Nakon što to nije zaživjelo, ja sam napustila dužnost, a zatim je počela Putinova agresija".

"U lipnju 2021. osjećala sam da Putin više ne shvaća ozbiljno sporazum iz Minska", rekla je Merkel, misleći na mirovni sporazum koji se odnosio na kontrolu nad istočnom ukrajinskom regijom Donbas nakon sukoba 2014.-2015. "I zato sam željela novi format u kojem bismo mi, kao Europska unija, mogli izravno razgovarati s Putinom".

Moskvi je, dakako, ovo došlo kao naručeno, budući da Kremlj već dugo optužuje zapadne čelnike da nisu izvršili pritisak na Ukrajinu da ispuni uvjete sporazuma o prekidu vatre nakon oružanog sukoba 2014. protiv proruskih separatističkih pobunjenika koje podržava Rusija. Moskva je taj argument djelomično koristila i kako bi opravdala svoju invaziju na Ukrajinu 2022.

Stoga su u Kremlju u utorak očekivano podržali tvrdnju bivše njemačke kancelarke prema kojoj su Poljska i baltičke države ‘osujetile‘ napore za održavanje pregovora između EU i Rusije prije potpune invazije na Ukrajinu 2022. godine. "U mnogim pitanjima vanjske politike, EU i Bruxelles očito su taoci baltičkih država i bijesne politike Varšave", izjavio je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov. "Može se zamisliti da je gospođa Merkel u tom pogledu doista u pravu", ocijenio je on, kako prenosi neovisni ruski The Moscow Times.

No, iz prozvanih zemalja ubrzo nakon objave intervjua počele su stizati oštre, burne i ogorčene reakcije na izjave i sugestije bivše njemačke kancelarke. Oglasio se niz visokih aktualnih i ondašnjih dužnosnika zemalja na koje je prstom uprla Merkel.

Izravno se suprotstavljajući Merkel, bivši latvijski premijer Krišjānis Kariņš rekao je da u to vrijeme mnoge zemlje nisu razumjele Rusiju, "uključujući Njemačku i samu bivšu kancelarku". "Stalno sam joj govorio da se s Putinom ne može postupati ‘u dobroj vjeri‘, ali ona je vjerovala da baltičke države griješe. Bio sam duboko svjestan stavova Merkel, ali sam zapanjen što nakon svega što se dogodilo u Ukrajini ona još uvijek tako razmišlja", rekao je Kariņš, kako je prenio Politico.

"Putin se ponaša onako kako se ponaša, a jedine opcije za Zapad su ili pokoriti se ili pružiti otpor. Iznenađujuće je da bivša njemačka kancelarka danas govori nešto ovakvo, kada bi svima trebalo biti očito kakav je režim Rusija. Drago mi je da novi njemački kancelar, Friedrich Merz, ne dijeli stavove Merkel", dodao je.

Estonski ministar vanjskih poslova Margus Tsahkna komentirao je da Rusija snosi isključivu odgovornost za sukob.

"Ruski rat protiv Ukrajine pokreće jedna i samo jedna stvar - njezino odbijanje da prihvati raspad Sovjetskog Saveza i njezine neumoljive imperijalističke ambicije. Samo je Rusija kriva za ovu agresiju", napisao je Tsahkna u objavi na X.

Komentari Angele Merkel izazvali su lavinu gnjevnih reakcija u Poljskoj, posebno od strane desničarskih zastupnika. Poljski zastupnik stranke nacionalističke stranke Pravo i pravda (PiS) Paweł Jabłoński, poručio je da bi Merkel "trebala biti proglašena personom non grata u Poljskoj", nazvavši je "najproruskijom političarkom u povijesti Europske unije". "Reći da je to skandal, to je blago rečeno. Rusija nikada nije imala toliko koristi od ijedne vlade kao od one pod vodstvom Angele Merkel", napisao je Jabłoński na X-u, podsjećajući da je Njemačka u njezino vrijeme ojačala energetsku ovisnost o Rusiji kroz plinovode Sjeverni tok 1 i 2. "Čak je nadmašila Schrödera (a Putin je dobio povoljniji ugovor - jer ona nije niti tražila posao u Gazpromu ili Rosnjeftu)", naveo je Jabłoński.