GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Koliko vode treba našem organizmu?

Koliko vode treba našem organizmu?
VODA
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 04.06.2022 / 19:09
Autor: SEEbiz / Deutsche Welle

BERLIN - Čovjek može izdržati tri minute bez kisika, trideset dana bez hrane i samo tri dana bez tekućine, glasi zlatno pravilo. Bez vode u našem tijelu ništa ne funkcionira. Evo zašto i koliko treba piti.

Voda čini oko 80 posto tijela novorođenčeta. Kako starimo, udio vode u organizmu se smanjuje na oko 60 posto. Masne stanice sadrže manje vode nego druge stanice. Dakle, ljudi s viškom kilograma imaju manji postotak vode od mršavih, a žene manje od muškaraca.

No za sve nas je tekućina važna za preživljavanje. Pojedini organi sadrže velike količine vode. Recimo oko. Njegovo staklasto tijelo sadrži i do 99 posto vode. Visok udio tekućine imaju i mišići, s oko 80 posto. Da bismo svoje tijelo dovoljno snabdjeli tekućinom, prije svega je važno piti, piti i opet piti.

Naš organizam dnevno gubi oko dvije litre tekućine: preko kože, koja regulira tjelesnu temperaturu, posebno kada su velike vrućine. Ali utjecaj ima i suh zrak u zagrijanim prostorijama.

Bubrezi koji naše tijelo oslobađaju od toksina, izlučuju tekućinu u obliku urina. Ako nismo uzeli dovoljno tekućine, urin je intenzivne žute boje. A ako postan taman, to je ozbiljan znak upozorenja da nešto nije u redu.

Preko crijeva se tekućina izlučuje stolicom, a u obliku sitnih kapljica, vodu gubimo i kada dišemo.

Te gubitke moramo nadoknaditi unoseći 1,5 do 2 litre tekućine svaki dan. Potreba se povećava tokom fizičkog napora, sporta, visoke temperature, groznice, povraćanja i dijareje.

No tekućina ne mora uvijek biti čista voda. Juhe, voće ili razne vrste povrća su također dobri za tijelo i pomažu u obnavljanju zaliha.

To je nužno, jer naše tijelo već s gubitkom tekućine od jedan do dva posto pokazuje prve simptome. Ako izgubi više od sedam posto, situacija postaje ozbiljna: ubrzani puls ili vrtoglavica ukazuju na to, jer sve kemijske reakcije i procesi u tijelu zahtijevaju tekućinu.

Gubitak tekućine od dvanaest posto može dovesti do stanja šoka ili čak kome.

Ni naš mozak, a niti leđna moždina, ne mogu funkcionirati bez tekućine. Imamo oko 140 mililitara vode za živce ili mozak – takozvana cerebrospinalna tekućina ili likvor. To je prozirna tekućina u kojoj mozak takoreći pliva u lubanji i koja ga štiti od potresa. Svakog dana stvaramo oko pola litra te tekućine.

Prvi znakovi da je našem organizmu voda hitno potrebna su glavobolja i vrtoglavica, suha sluzokoža u ustima i grlu i moguće otežano gutanje. Umorni smo, osjećamo slabost, ali to često ne dovodimo u vezu s pomanjkanjem tekućine.

Tijelo nam nedvosmisleno govori da hitno trebamo nešto popiti, jer se povećava i krvni tlak. Bez dovoljno tekućine krv se zgušnjava i remeti se cirkulacija.

Što smo stariji, manje smo žedni. Nije neuobičajeno da stariji ljudi jednostavno zaborave piti. To, između ostalog, može dovesti do vrtoglavice, konfuzije, poremećaja ili gubitka svijesti. U slučaju velikog gubitka tekućine, to se nadoknađuje infuzijom.

Neki stariji ljudi, međutim, svjesno ne unose dovoljno tekućine u tijelo, jer u starosti mnogi više ne mogu kontrolirati mokrenje. Zbog straha od nekontroliranog mokrenja ili prečestog odlaska na WC noću mnogi ne piju dovoljno.

U slučaju dijareje ili povraćanja, našem tijelu je potrebno više od minimalne litre i pol tekućine dnevno. Ako se ta količina ne obnovi brzo, tijelo se suši. Mnogo tekućine je potrebno i prilikom uzimanja određenih lijekova, kao što su diuretici.

I alkohol tijelu oduzima tekućinu. Bubrezi pokušavaju izbaciti toksične tvari iz organizma, pa često moramo na WC da bismo se oslobodili urina.

Alkohol ometa oslobađanje takozvanog vazopresina u hipotalamusu. Vazopresin je antidiuretski hormon koji regulira ravnotežu vode u bubrezima. Ali ako tijelo nema na raspolaganju dovoljne količine tog važnog hormona, bubrezi izlučuju previše vode i ravnoteža se remeti.

Ako u roku od nekoliko sati popijemo pet ili više litara tekućine, to također može biti opasno po život i može rezultirati prekomjernom hidratacijom, odnosno prekomjernom količinom vode u organizmu.

Bubrezi tada više nisu u stanju regulirati i izlučuju veliku količinu tekućine. Jedna od najgorih posljedica može biti cerebralni edem.

Kako i može li se tijelo uopće nositi s time, ovisi od starosti, težine i općeg zdravstvenog stanja.

I tu vrijedi pravilo: važna je prava mjera.

Tagovi: voda, organizam, potrošnja vode, hidratacija
PROČITAJ I OVO
U novi saziv Hrvatskog sabora izabrano najviše zastupnica do sada
ŽENE
U novi saziv Hrvatskog sabora izabrano najviše zastupnica do sada

ZAGREB - U novi, 11. saziv Hrvatskog sabora u kojemu je 151 zastupničko mjesto, izabrano je 114 zastupnika i 37 zastupnica, što je najveći broj žena od osamostaljenja i sada čine četvrtinu sabornice.

Bilek: Manjine daju potporu Jandrokoviću za šefa Sabora
POTPORA
Bilek: Manjine daju potporu Jandrokoviću za šefa Sabora
ZAGREB - Predstavnik češke i slovačke nacionalne manjine Vladimir Bilek, u ime kluba nacionalnih manjina, poručio je za RTL da će dati potporu HDZ-ovu Gordanu Jandrokoviću za predsjednika Hrvatskog sabora. To bi značilo da će HDZ ako se dogovori s Domovinskim pokretom oformiti većinu.
Izvori: DP bi se mogao podijeliti
NESLUŽBENO
Izvori: DP bi se mogao podijeliti
ZAGREB - Domovinski pokret održao je prvu rundu službenih pregovora s HDZ-om. Iz DP-a su tvrdili da nema raskola i da kod njih vlada zajedništvo, no neslužbene informacije ipak govore nešto drugačije.
Plenković: Korumpirana ljevica želi porobiti institucije
JASNA PORUKA
Plenković: Korumpirana ljevica želi porobiti institucije
ZAGREB - Poručio je da će HDZ imati "dovoljno ruku" i sastaviti parlamentarnu većinu, naglasivši da razgovore vodi s ozbiljnima i odgovornima, no neće s Mostom, Možemo! i SDP-om koje je nazvao korumpiranima jer "žele porobiti neovisne institucije".
U Hrvatsku stiglo prvih šest Rafalea: Hrvatsko nebo je sada sigurnije
AVIONI
U Hrvatsku stiglo prvih šest Rafalea: Hrvatsko nebo je sada sigurnije
ZAGREB - Prvih šest od ukupno dvanaest višenamjenskih borbenih aviona Rafale u četvrtak je stiglo u Hrvatsku, dvije godine i pet mjeseci nakon potpisivanja ugovora s Francuskom vrijednog više od milijardu eura, a dolazak zadnjih od ugovorenih aviona očekuje se početkom sljedeće godine.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE