Kako bi Iran mogao uzvratiti Amerikancima?

Američki predsjednik poslao je američke bombardere da napadnu ključna iranska nuklearna postrojenja. Lokacije su "uništene", rekao je Trump.

Umirovljeni general Joseph Votel, bivši zapovjednik američkog Središnjeg zapovjedništva - koje nadgleda američke trupe na Bliskom istoku - rekao je da Pentagon mora pretpostaviti da će Iran uzvratiti.

Je li Trump spreman na posljedice?

To bi moglo značiti izravne napade na američke snage ili diplomatske misije u regiji, kibernetičke napade, terorizam ili nove napade iranskih posrednika, rekli su analitičari. Teheran bi također mogao poremetiti isporuke energije iz Zaljeva.

S desecima tisuća američkih vojnika raspoređenih na Bliskom istoku, a Iran i njegovi posrednici "vrlo jasno" da će napasti, svijet će uskoro saznati je li Trump "spreman na posljedice", rekao je za Financial Times Dana Stroul, bivši zamjenik pomoćnika ministra obrane za Bliski istok.

Velika američka vojna središta u Kataru, Bahreinu i Kuvajtu bila su "vrlo vjerojatne" mete Irana, rekao je Votel, dodajući da je Centcom već proveo pripreme prije napada.

U danima prije američke vojne akcije u subotu navečer, Elliott Abrams, koji je bio posebni predstavnik za Iran i Venezuelu u prvoj Trumpovoj administraciji, rekao je da bi mete mogle biti i američki saveznici u Zaljevu poput Saudijske Arabije ili Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Iran bi također mogao pokušati zatvoriti Hormuški tjesnac, uski plovni put kroz koji svaki dan prolazi trećina svjetske morske sirove nafte, rekao je Abrams. To bi "odmah podiglo svjetske cijene nafte".

Dok su SAD posljednjih dana poslale više vojne imovine u regiju, Iran je "sada spreman" za protuudar, s "nizom balističkih raketa, krstarećih raketa i dronova", rekao je bivši ministar zrakoplovstva Frank Kendall uoči američkog bombardiranja.

Odluka o tome bila bi "pitanje eskalacije" za Irance - "izračun koji bi dodatni napadi bili ponovno pokrenuti ako bi odgovorili" na SAD.

Američke baze na meti

Trump je u svom kasnonoćnom obraćanju u subotu upozorio Iran na takav postupak, rekavši da Teheran treba odmah zatražiti mir ili se suočiti s novim ratom.

„Budući napadi bili bi daleko veći i puno lakši“, rekao je Trump.

SAD ima otprilike 40.000 vojnika i vojnog osoblja na Bliskom istoku, prema riječima američkog obrambenog dužnosnika, u bazama i vojnim lokacijama u Bahreinu, Kuvajtu, Kataru i UAE, kao i u Egiptu, Iraku, Jordanu, Omanu, Saudijskoj Arabiji i Siriji.

Baze u UAE, Kataru, Saudijskoj Arabiji, Iraku i Kuvajtu opremljene su zračnom obranom, ali su unutar dosega iranskih projektila kratkog dometa, rekao je Kendall. U regiji se nalazi i više razarača i skupina nosača zrakoplova, a na putu je i udarna skupina nosača USS Nimitz.

„Uvijek su u razumnoj pripravnosti zbog potencijalnih napada, ali pretpostavljam da bi sada bila veća“, rekao je.

Oko 2500 američkih vojnika u Iraku i stotine u Siriji mogli bi biti ranjivi na napade šijitskih militanata koje podržava Iran - koji su u prošlosti ispaljivali rakete i dronove na američku imovinu i trupe - kao i na iranske projektile.

„Milicije u Iraku nisu raspuštene. Donijeli su političku odluku da se sačuvaju i zaštite te da ne napadaju američke snage“ do ove točke, rekao je Stroul.

Huti militanti u Jemenu koje podržava Iran također će smatrati američke napade kršenjem primirja koje je skupina postigla s Washingtonom ovog proljeća, rekao je Stroul, i mogli bi ciljati američke brodove.

Uz preostale iranske projektile, dostupni su i drugi oblici oružja, rekli su analitičari.

„Iran još uvijek ima vrlo sofisticirane ofenzivne kibernetičke sposobnosti, njihova mreža održava sve vrste uspavanih ćelija daleko izvan Bliskog istoka“, rekao je Stroul.

Nepoznat opseg štete

Drugi rizik je da je subotnji američki bombarderski napad na Fordo, jedno od dva glavna iranska postrojenja za obogaćivanje uranija, bio manje uspješan nego što je predviđeno. Iako je Iran potvrdio napade, još uvijek nema dokaza o opsegu štete na podzemnom postrojenju. Napadi bi mogli učiniti Iran odlučnijim u razvoju programa nuklearnog oružja.

Republika je već obogaćivala uran do razina bliskih onoj za proizvodnju oružja, iako tvrdi da je njezin nuklearni program namijenjen civilnim svrhama.

„Iako nema sumnje da su Izraelci nanijeli značajnu štetu iranskom vojno-industrijskom kompleksu, njegovim sposobnostima balističkih projektila, nuklearnom programu i vodstvu... ne možete bombardirati svo znanje i ti se programi mogu obnoviti“, rekao je Stroul.

„Svaka dodatna šteta bi ih možda vratila godinama unatrag, ali ih ne bi spriječila da obnove ili nastave program stjecanja nuklearnog oružja“, rekao je Kendall.

Iran bi također mogao uzvratiti udarac kažnjavajućim ekonomskim učinkom ciljajući opskrbu energijom iz Zaljeva.

2019. godine ranjivosti su otkrivene kada je napad projektilima i dronovima, za koji se krivi Iran, privremeno uništio polovicu proizvodnje sirove nafte Saudijske Arabije. Saudijska Arabija i druge zemlje Zaljeva posljednjih su se godina uključile u detant s Iranom, nastojeći smanjiti napetosti i spriječiti daljnje udare.

U Hormuškom tjesnacu, Iran bi mogao koristiti brze jurišne brodove, podmornice i kopneno protubrodsko oružje za napad na jedrenjake, rekao je Kendall. Alternativno, mogao bi minirati plovni put - iako Iran također koristi tjesnac za vlastiti izvoz nafte, svoj ključni izvor deviza.

Michael Alfaro, glavni investicijski direktor u Gallo Partnersu, hedge fondu usmjerenom na energiju, rekao je da će globalna energetska tržišta biti spremna za dugotrajne turbulencije nakon američkih napada.

„Šire geopolitičke posljedice gotovo će sigurno nastaviti pritisak na cijene nafte“, rekao je Alfaro. „Iran će vjerojatno zadržati značajan utjecaj nad Hormuškim tjesnacem.“

Ranjivost Iraka

Helima Croft, bivša analitičarka CIA-e i globalna voditeljica strategije u RBC Capital Markets, rekla je da je zabrinuta zbog ranjivosti Iraka, koji proizvodi 4 milijuna barela nafte dnevno. Infrastrukturu u Basri ugrozile su „milicije koje podržava Iran i koje djeluju vrlo blizu tih postrojenja“, rekla je u srijedu na Globalnom energetskom forumu Atlantskog vijeća.

Drugi stručnjaci rekli su da smatraju da je izraelsko bombardiranje, u kojem su ubijeni mnogi iranski vojni zapovjednici i uništeni lanseri raketa i postrojenja, dovoljno oslabilo iransku sposobnost odmazde protiv SAD-a.

Izrael je posljednjih dana uništio većinu iranske zračne obrane i osigurao gotovo potpunu zračnu dominaciju nad republikom.

Glavni iranski posrednik, libanonski militantni pokret Hezbollah, također je teško oslabljen nakon što je Izrael prošle godine pokrenuo niz razornih napada na tu skupinu.

Postojali bi "veliki nedostaci" u korištenju raketa i dronova za odmazdu od strane Irana, rekao je Erik Raven, bivši podtajnik američke mornarice.

"Njihove zalihe se smanjuju [i] američki sustavi raketne obrane vrlo su sposobni", dodao je. "Nema šanse da ovi napadi postignu bilo koji od svojih političkih ciljeva. Izračun je samo rizik, bez nagrade."