Hrvatski građani žele promjene u EU

Tri stožerne institucije – Europska komisija, Vijeće EU-a i Europski parlament – pozvali su tijekom rujna i listopada 800 građana da tijekom četiri panela iznesu ideje iz raznih područja o budućnosti Europske unije. Institucije tvrde da će na proljeće uvažiti prijedloge građana te ih nastojati uklopiti u svoje djelovanje.

Među pozvanim građankama je i 22-godišnja spisateljica i studentica međunarodnih odnosa Mateja Lisak. Nju je u rujnu telefonski kontaktirala agencija Handel jer je imala njene podatke s obzirom da se Lisak često prijavljuje za razne programe Europske unije.

Od petka do nedjelje je tako boravila u Strasbourgu raspravljajući u Europskom parlamentu o zdravstvu i zdravlju.

"Iznijela sam situaciju u Hrvatskoj nakon potresa i zabrinjavajuću činjenicu korupcije u hrvatskom zdravstvu", rekla je Lisak za Hinu.

Lisak je u podgrupi s građanima različitih zanimanja i godišta iz Bugarske, Finske i Španjolske razgovarala o digitalizaciji zdravstva, istraživanjima raka, autoimunih bolesti i cjepiva, pa o starenju stanovništva i pandemiji.

"Predložila sam stvaranje jednog univerzalnog sustava, s čime se i grupa apsolutno složila, a moj konkretni prijedlog je bilo stvaranje digitalnog centra za praćenje i pomoć oko mentalnog zdravlja", kaže Lisak.

"Mentalno zdravlje se, nažalost, i dalje ne smatra ozbiljnom temom. Još jedan problem koji sam iznijela je hrvatska situacija s lijekovima i neplaćanjem istih, što direktno ugrožava živote mnogih ljudi", dodala je.

Hrvatskoj vladi ne vjeruje 76 posto građana Hrvatske a vjeruje joj njih samo 20 posto, pokazuje anketa belgijske konzultantske kuće Kantar izrađena za Europski odbor regija u rujnu 2020. godine. U EU nema povjerenja 58 posto hrvatskih građana, a vjeruje joj njih tek 38 posto, pokazuje ista anketa.

Građani diljem EU-a su skeptični prema odlukama koje političari i birokrati donose u Bruxellesu pa u prosjeku njih 45 posto ne vjeruje u EU a 47 posto vjeruje.

"Smisao politike i zdravstva bi trebali biti ljudi, a ne novac i interes, pa sukladno tome mislim da svi razumijemo da je ovo mračno pandemijsko vrijeme trenutak za promjene", napominje Lisak.

"Očekujem da bi se neki od naših mnogobrojnih prijedloga i ideja mogli usvojiti. Sve države unutar EU-a imaju određene probleme u zdravstvu. Potrebno je provesti sustavnu reformu europskog zdravstva", dodaje.

Među 180 građana EU-a koji su prošli vikend raspravljali o zdravlju i okolišu bilo je dvoje Hrvata koji su iz Zagreba doputovali u Strasbourg. Uz Lisak je na panelu sudjelovao i 23-godišnji student socijalnog rada Ivan Begić. On vjeruje da će europske institucije uvažiti mišljenja građana jer ovakvi paneli "doprinose razvoju demokracije".

U rujnu su na prvom panelu građani iz 27 država raspravljali o gospodarstvu, socijalnoj pravdi, obrazovanju, kulturi i digitalnoj transformaciji, a na drugom panelu o demokraciji, vrijednostima, pravima i sigurnosti.

Nakon trećeg panela posvećenog zdravlju i okolišu, Lisak se nada da neće ostati sve samo na iznesenim idejama.

"U studenom imamo digitalnu konferenciju gdje ćemo razgovarati o mogućim rješenjima problema koje smo postavili i grupirali", kaže. U siječnju će biti napravljena revizija i finalni izgled njihovog rada koji će onda biti proslijeđen Europskoj komisiji, izvršnom tijelu EU-a, na pregled.

"Komisija se obvezala implementirati i provesti dio naših finalnih proizvoda pa se nadam da ćemo napraviti kvalitetan posao i pridonijeti nekoj vrsti promjene, jer nam je svima prijeko potrebna", zaključila je Lisak.

Neki drugi građani će pak od 15. do 17. listopada sudjelovati na četvrtom, ujedno i posljednjem panelu usmjerenom na područje "EU u svijetu, migracije".