Hrvatska značajno povećala plaće u vojsci, razlika u odnosu na Srbiju sve veća

Vlada Hrvatske nedavno je donijela uredbu o visini koeficijenata za plaće u vojsci, a prema pisanju portala Orbis, riječ je o prvoj promjeni vrijednosti "naviše" od 2008. godine, s tim da su 2013. koeficijenti bili smanjen za tri posto.

U tom su se procesu hrvatske vlasti vodile idejom da se povišica osigura za sve pripadnike vojske, ali prije svega da povišica obuhvati one koji su do sada imali najniže plaće.

Vojniku, odnosno mornaru Hrvatske vojske povećan je koeficijent tako da je neto plaća povećana s 816 na 1.080 eura, dok je plaća policajca (prvi vojni čin, odnosno platnik u Srbiji) povećana na 1.168 eura.

Prema novoj uredbi, hrvatski razvodnik (najviši vojni čin u toj zemlji - ekvivalent general-narednika) imat će neto plaću od 1198 eura, pa profesionalni hrvatski vojnici ubuduće mogu računati na prosječnu plaću od oko 1150 eura. eura, odnosno negdje oko 135.000 dinara, što je čak 460 eura ili gotovo 67 posto više nego što prima prosječni srpski vojnik.

Prema službenim podacima objavljenim u Informatoru na stranicama Ministarstva obrane Srbije, prosječna plaća profesionalnih vojnika u Oružanim snagama iznosi oko 81.000 dinara.

Riječ je o podatku o prosječnoj plaći za listopad 2023. godine, koji je posljednja dostupna tablica u informativnom listu na stranicama MORH-a.

Plaće po činovima kreću se od oko 75.000 do 85.000 dinara, iako dosta ovisi kojoj postrojbi vojnik pripada jer plaće nisu iste u pješačkoj bojni, gardi ili 72. specijalnoj brigadi, bilo da sudjeluje u mirovnoj operaciji, koliko je u službi i radi li s osnovnom ili srednjom stručnom spremom.

Odluka hrvatske Vlade motivirana je nastojanjem popularizacije vojnog roka u toj zemlji i zadržavanja što većeg broja vojnika u vojnoj službi. Tako je, uz povećanje plaća, odlučeno i o povećanju dnevnica u mirovnim i drugim misijama, o podizanju dobne granice za odlazak u mirovinu s 45 na 50 godina te o pokušaju popularizacije vojnog roka općenito.

Iako je Hrvatska od 2016. povećala izdvajanja za vojsku za 122 posto, čini se da to nije bilo dovoljno jer, baš kao i u Srbiji, i ta država razmatra mogućnost povratka općeg vojnog roka.

Iako je riječ o zemlji članici NATO-a i Europske unije, koja ima sasvim drugačiju vrstu sigurnosnih izazova, iskustva rata u Ukrajini koji je u tijeku (i sasvim sigurno aktivnosti vezane uz vojsku u Srbiji), natjerala su političare da vojnicima tamo razmišljati o obnovi obveza ukinutih 2008. godine.

Tako bi, ako se obistine sadašnje medijske najave, obvezni vojni rok u Hrvatskoj mogao biti ponovno uveden od početka 2025. godine, u trajanju od tri mjeseca.

Odluka o tome još nije donesena.