To je nakon aviona Rafale nabava najznačajnijeg oružanog sustava za Hrvatsku vojsku od završetka Domovinskog rata. Riječ je o strateškom naoružanju velikog dometa, a prema dostupnim informacijama, ovim će Hrvatska vojska biti opremljena raketama dometa od 30 do 300 plus kilometara. Iako broj ugovorenih raketa nije poznat, Hrvatska ovim ugovorom nabavlja balističke rakete dometa 300 plus kilometara kao sustav odvraćanja.
Prema dostupnim informacijama, 85 posto ugovorenog sustava bit će isporučeno 2028. godine, što je iznimno brz rok isporuke. Nakon odluke Vlade očekuje se da ministar obrane Ivan Anušić ubrzo potpiše ugovor o nabavci ovog sustava s južnokorejskom tvrtkom Hanwha Aerospace. Također će potpisati i ugovor s poljskom tvrtkom WB Group za ugradnju upravljačko-zapovjednog sustava (C2). Sustav će biti plaćen u razdoblju od 2026. do 2029. godine.
Chunmoo, u slobodnom prijevodu "nebesko oružje", trebao bi zamijeniti postojeće višecijevne lansere raketa Vulkan M92 i GRAD BM‑21 kalibra 122 mm. Riječ je o sustavima sovjetske proizvodnje te su tehnološki zastarjeli. Njihova prosječna starost je više od 30 godina, a domet je do 20 km, te više ne odgovaraju zahtjevima suvremenog bojišta.
Prednost u odnosu na Himars
Inicijalni razgovori MORH-a i južnokorejskog ministarstva obrane o vojnoj suradnji počeli su prije godinu dana tijekom posjeta ministra Anušića Seulu. Tijekom proteklih godinu dana utvrđena je potreba za nabavom raketnog sustava velikog dometa za masovno djelovanje po ciljevima u dubini protivničkog prostora. Hrvatska je krajem 2024. godine sa Sjedinjenim Američkim Državama ugovorila nabavu osam raketnih sustava HIMARS i 394 rakete dometa 80 kilometara. Zbog potreba američke vojske SAD je obustavio isporuku saveznicima raketa dometa 300 kilometara, a za one dometa 500 kilometara postoji zabrana prodaje u inozemstvo.
Stoga je Hrvatska krenula stopama Poljske, Norveške i Estonije, koje su već ugovorile nabavu sustava Chunmoo. Poljska je tako ugovorila nabavu 288 lansera i 23.000 raketa te dogovorila izgradnju tvornice streljiva na svojem teritoriju. Norveška je kupila 16, a Estonija devet lansera. Poljska i Estonija također su, kao i Hrvatska, ugovorile nabavu HIMARS sustava te su zbog nemogućnosti nabave raketa daljeg dometa odlučile kupiti i Chunmoo. Osim toga, u odnosu na HIMARS, Chunmoo ima dvostruko veću vatrenu moć jer ima dva raketna kontejnera s ukupno 12 raketa, dok HIMARS ima jedan kontejner sa šest raketa.
S obzirom na to da susjedna Srbija sve intenzivnije kupuje dalekometno naoružanje, Hrvatska je bila prisiljena krenuti u smjeru nabave strateškog dalekometnog naoružanja. S obzirom na to da je Južna Koreja garantirala brzu isporuku, povoljnu cijenu te neograničenu isporuku raketa svih dometa, Chunmoo K239 bio je logičan izbor. Uz to, nabavom se osigurava diverzifikacija raketnih sustava te se ne ovisi samo o Sjedinjenim Državama.
Podrška vrha države
I premijer Andrej Plenković i predsjednik Zoran Milanović dali su punu podršku nabavi ovog sustava. Uostalom, Milanović je prije dva mjeseca u Ankari, nakon samita NATO-a, diskretno najavio nabavu novog naoružanja, rekavši da će Hrvatska morati odgovoriti na srpsku nabavu izraelskog sustava PULS i dalekometnih raketa. "Morat ćemo se kao država na neki način tome suprotstaviti, tako da se opremimo nečim sličnim", kazao je tada.
