HDZ profitirao od Thompsona

Da su izbori provedeni početkom srpnja HDZ bi bio relativni izborni pobjednik ispred prvog pratitelja SDP-a. U ovomjesečnom mjerenju rejtinga stranaka provedenom između 7. i 10. srpnja HDZ je zabilježio izbor od 29.3 posto (u lipnju 29,1 posto). SDP zaostaje na drugom mjestu, sada s izborom od 22.7 posto (prema 23.8 posto iz lipnja).

Treće mjesto drži platforma Možemo! s izbornom podrškom od 10.3 posto (prema prošlomjesečnih 9.8 posto).

Most je na četvrtom mjestu s ovomjesečnom podrškom od 5.8 posto (prema 5.5 posto iz svibnja). Na petom je mjestu DP s podrškom od 2.1 posto (prema 2.3 posto iz lipnja), a slijedi Domino s 1.9 posto (u lipnju 2.2 posto). Slijedi Nezavisna lista Marije Selak Raspudić s izborom od 1.8 posto (prema prošlomjesečnih 2.4 posto).

Ukupno gledajući, tri četvrtine birača svoj glas daje jednoj od navedenih stranaka od čega najveći dio "uzimaju“ HDZ i SDP. Od vodećih stranaka u odnosu na mjerenje u lipnju tri su zabilježile pozitivan prinos na svom izbornom "kontu“: Možemo +0,5 postotnih bodova, Most +0,3 i HDZ +0,2 postotna boda. Ostale su tri stranke u negativnom "saldu“: SDP -1,1 postotna boda; NL Marije Selak Raspudić -0,6, Domino -0,3 i DP -0,2 postotna boda.

Ostatak političkih stranaka grupirane su u dvije skupine s granicom na 1 posto. Tri su stranke iznad 1 posto (Centar 1,3 posto, te IDS i NP Sjever po 1,1 posto).

Ispod 1 posto su sljedeće stranke: Pravo i pravda (0,9 posto), Radnička fronta (0,7 posto), HNS (0,6 posto), Fokus (0,6 posto), HSS (0,6 posto), Hrvatski suverenisti (0,5 posto), HSU (0,4 posto) i HSLS (0,4 posto). Manje od 0,4 posto su pojedinačno zabilježile sve ostale stranke koje zajedno čine skupni izbor od 1,3 posto. U ovomjesečnom je mjerenju zabilježeno 16,7 posto neodlučnih (u usporedbi s 15,5 posto iz lipnja).

Predsjednik i dalje najpozitivniji

Najutjecajniji hrvatski politički dvojac na vrhu ljestvica najpozitivnijih, ali i najnegativnijih političkih osoba u zemlji

Na vrhu ljestvice najpozitivnijih hrvatskih političara je predsjednik Republike Zoran Milanović s izborom od 24.9 posto ispitanika (u odnosu na 23,8 posto iz lipnja). Predsjednik Vlade Andrej Plenković je drugom mjestu ove ljestvice s izborom od 17 posto (prema 15.6 posto iz prošlog mjerenja u lipnju). Na trećem je mjestu Tomislav Tomašević s izborom od 3.5 posto (prema lipanjskih 6.1 posto). Četvrto mjesto s izborom od 2.1 posto drži Ivan Anušić (jednako kao i u lipnju).

Na petom je mjestu Miro Bulj s izborom od 1.9 posto (u lipnju 0.8 posto). Dalje slijedi Božo Petrov s izborom od 1.6 posto (prema lipanjskih 1.5 posto), te Marija Selak Raspudić s izborom od 1.5 posto (u lipnju 3.1 posto). Među 10 top političara još su ovi političari: Ivana Kekin i Dalija Orešković (obje po 1.4 posto izbora), te Sandra Benčić i Siniša Hajdaš Dončić (oboje po 1.1 posto).

U posljednjih mjesec dana "dobitnici" na ljestvici pozitivnih političara su Andrej Plenković (+1,3 postotna boda), Miro Bulj (+1,1) i Zoran Milanović (+1 postotni bod).

Milorad Pupovac vratio se na treće mjesto najnegativnijih

Ljestvicu najnegativnijih hrvatskih političara i dalje uvjerljivo predvode čelni ljudi države, premijer Plenković i predsjednik Milanović. Na samom vrhu ove ljestvice je Andrej Plenković s izborom 31.3 posto (u odnosu na 36.9 posto iz lipnja). Predsjednik Milanović je na drugom mjestu ove "negativne ljestvice" s izborom od 9 posto (isto kao i u lipnju). Na treće se mjesto vratio Milorad Pupovac s izborom od 6.1 posto (u lipnju 3.6 posto).

Slijedi Ivan Penava s izborom od 5.4 posto (prema lipanjskih 4.9 posto). Peti izbor na ovoj ljestvici je zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević s izborom od 3.7 posto (u lipnju 2.9 posto). Dalje slijede Siniša Hajdaš Dončić s 2 posto (u lipnju 2.8 posto) i Hrvoje Zekanović s 2 posto (prije mjesec dana 1 posto).

U top 10 najnegativnijih domaćih političara još su: Gordan Jandroković (1.8 posto), Sandra Benčić (1.5 posto) i Gabrijela Žalac (1.2 posto).

Najveći "gubitnici" na ljestvici "negativaca" u promatranom razdoblju su: Milorad Pupovac (+2.4 postotna boda), Hrvoje Zekanović (+1.0) i Tomislav Tomašević (+0.9 postotnih bodova).

Smjer kretanja zemlje i ocjena rada Predsjednika, Sabora i Vlade

Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsnog indikatora društvenog optimizma) početkom srpnja podupire 29.8 posto građana (prema 29.7 posto iz lipnja). Udio ispitanika koji smatraju da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru sada iznosi 58.9 posto (prema 60,5 posto u lipnju). Kakav je smjer zemlje ne zna 11.3 posto građana.

Udio društvenih optimista među glasačima HDZ-a iznosi 65,9 posto, dok je među glasačima koalicijskog partnera DP-a ta razina skoro upola niža i iznosi 36.5 posto. Glasači oporbenih stranaka su znatno kritičniji u doživljaju smjera kretanja države (SDP 15.1 posto; Most 14.8 posto; Možemo 9.1 posto).

U ovomjesečnom je mjerenju predsjednik Republike Zoran Milanović za svoj rad dobio ocjenu 3.22 (prema 3.24 iz prethodnog mjerenja u lipnju). Najvišu ocjenu za svoj rad predsjednik Milanović zabilježio je među glasačima SDP-a (3.91), a slijedi ocjena birača platforme Možemo! (3.22) i Mosta (3.09), dok su niže ocjene zabilježene među biračima "pozicije", Domovinskog pokreta (3.03) i HDZ-a (2.73).

Najviše predstavničko tijelo, Hrvatski sabor za svoj je rad zabilježio ocjenu 2.27 (u lipnju ta je ocjena iznosila 2.25). Birači HDZ-a su ocijenili rad s 3,14 dok je najniža ocjena zabilježena među biračima platforme Možemo! i iznosi 1.69.

Vlada RH je u ovomjesečnom mjerenju doživljaja njezina rada za svoj rad dobila ocjenu 2.33 (prema prošlih 2.30). Najviša ocjena zabilježena je među biračima HDZ-a (3.58), dok su birači ostalih zastupljenijih stranaka bili manje "darežljivi" (DP 2,54; Most 1.99; SDP 1.90; Možemo 1.60). Doživljaj rada Vlade RH utvrđivan je i kroz razinu podrške politici Vlade Andreja Plenkovića koju u četrnaestom mjesecu trećeg mandata podržava 32.2 posto ispitanika (ista razina podrške zabilježena je i u prošlom mjerenju prije mjesec dana).

Pripreme za koncert Marka Perkovića Thompsona najvažnija tema u lipnju

Pripreme za koncert Marka Perkovića Thompsona najvažnija je tema u lipnju s izborom od 49.5 posto. Novi ratni sukob na Bliskom istoku (Izraela i SAD-a protiv Irana) najvažniji je događaj za 12 posto ispitanika. Za 11.8 posto ispitanika je najvažnija tema veliki i nagli skok temperatura/ljetni toplinski val, dok je za njih 11,5 posto to što je Hrvatska i dalje pri vrhu po visini inflacije i cijenama hrane u EU. Nastavak rata u Gazi, nepristajanje Izraela na ustupke u humanitarnom radu, kao i protivljenje Hrvatske reviziji odnosa EU s Izraelom je najvažnija tema za 3,3 posto građana. Iznad 1 posto izbora su sljedeće tri teme: repovi oko pojedinih prebrojavanja glasova, neobične odluke Ustavnog suda nakon lokalnih izbora (1.5 posto), neuspjeli pokušaji pregovora oko završetku rata u Ukrajini (1,2 posto), predsjednik Milanović predložio priznavanje Palestine (1.1 posto) i požar u okolici Omiša (1.1 posto). Sve su ostale teme i događaji zabilježili izbor manji od 1 posto.