Gradnja Nacionalne dječje bolnice u Blatu trebala bi početi 2024.

Oko 300 milijuna eura vrijedan greenfield projekt financirat će se iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost (NPPP) i ostalih oblika EU financiranja.

Nova dječja bolnica protezat će se na 100 tisuća četvornih metara površine, a izgradnja je predviđena u dvije faze. U svakoj fazi će se izgraditi oko 50 tisuća četvornih metara bruto površine.

U realizaciji ovog strateškog projekta Ministarstvo zdravstva i Grad Zagreb kontinuirano održavaju radne sastanke kako bi se partnerskom suradnjom ostvarilo ustupanje gradskog zemljišta u Blatu, uz uvjet potpune izgradnje bolnice.

Na posljednjem radnom sastanku u Ministarstvu zdravstva s Gradom Zagrebom apostrofirana su imovinsko-pravna pitanja koja je potrebno riješiti.

Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević prije desetak dana je izjavio da postoji dobra volja da se razriješe imovinsko-pravni sporovi između Grada i države vezano uz zemljište u Blatu te da je Grad Zagreb spreman svoj dio prodati državi kako bi se na tom zemljištu izgradila dječja bolnica.

Studiju izvodljivosti Ministarstvo zdravstva završilo je krajem prošle godine, mjesec dana prije ugovorenog roka. Pripremljena je i dokumentacija za skoro raspisivanje natječaja za izradu idejnog projekta, kažu u Ministarstvu.

Gradnja Nacionalne dječje bolnice ovisi o zahtjevnim poslovima izrade potrebne dokumentacije, ishođenju dozvola, a bude li sve išlo prema planu, kao što je Studija izvodljivosti pokazala da se može, gradnja objekta će krenuti u 2024. godini.

U prvoj fazi izgradnje objedinit će se pedijatrija i dječja kirurgija današnje Klinike za dječje bolesti u Klaićevoj ulici u Zagrebu, te Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice. Druga faza predviđa posebne pedijatrijske odjele, poput psihijatrije i neuropedijatrijske rehabilitacije, kao i opstetricije i ginekologije iz bolnica u Kukuljevićevoj, s Goljaka, te iz KBC-a Sestre milosrdnice i KB Merkura.

Prema studiji izvodljivosti, bila bi to greenfield investicija na istočnom djelu buduće Sveučilišne bolnice. Tehnički dio objekta potreban za funkcioniranje bolnice bio bi korišten od stare građevine, ali tehnički uporabljive i iskoristive dok bi se kompletna bolnica gradila istočno od sadašnje lokacije Sveučilišne bolnice.

Kako je riječ o greenfiled investiciji, Nacionalna dječja bolnica predstavlja potpuno održivu građevinu ne samo u Hrvatskoj, već i u Europskoj uniji.

Gotovo cjelokupna energija, ili točnije do 84 posto, dolazit će iz obnovljivih izvora, dijelom iz solarnih izvora, ali i velikim dijelom iz geotermalnih izvora kojima obiluje lokacija na kojoj će se graditi bolnica.

Realizacijom ovog projekta nove dječje bolnice daje se značajan doprinos globalnim nastojanjima u smanjenju emisije stakleničkih plinova. Također, to bi bila prva bolnica s južne strane rijeke Save, što je veliki iskorak u teritorijalnoj dostupnosti zdravstvenih usluga ne samo građanima glavnog grada, već i svima koji dolaze na liječenje u Zagreb, posebno iz smjera juga.

Iako se čini da je dug put do nove Nacionalne dječje bolnice, ne smijemo smetnuti s uma da je još dulje trajala ideja i težnja da se krene u ovaj zahtjevni projekt. Unatoč dvogodišnjoj borbi s epidemijom covida i svim ostalim izazovima, Vlada i Ministarstvo zdravstva paralelno čini korake na ostvarenju ovog strateškog projekta u zdravstvenom sustavu koji će svojim potencijalom osigurati zdravstvenu zaštitu najviše kvalitete djeci u Zagrebu i cijeloj Hrvatskoj, poručuju iz Ministarstva zdravstva.