Eurozastupnici upozorili na kršenja ljudskih prava i rastući utjecaj Kine u Srbiji

Osim kritika srbijanskim vlastima zbog pokušaja suzbijanja prosvjeda, nepoštivanja europskih standarda radnih prava i bliskosti s Kinom, dio zastupnika u raspravi je kritizirao i otvaranje novih pregovaračkih poglavlja za pristupanje Srbije EU-u u ovim okolnostima.

Zajednički prijedlog rezolucije najvećih klubova zastupnika, pučana (EPP), socijalista (S&D), liberala (Renew) i Zelenih te konzerativaca iz ECR-a o prisilnom radu u tvornici Linglong i prosvjedima za zaštitu okoliša u Srbiji izglasan je sa 586 glasova za, 53 protiv i 44 suzdržana zastupnika.

Ekološki aktivisti i tisuće građana Srbije u prosincu su nastavili prosvjede i blokade prometnica tražeći obustavu istraživanja litija i zaustavljanje projekta korporacije "Rio Tinto" koji smatraju ozbiljnom prijetnjom okolišu, a eurozastupnici su osudili napade na prosvjednike ekstremista i huligana koje se smatra bliskima vlasti predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.

Vučić je nakon prosvjeda prošlog tjedna povukao iz procedure sporni zakon koji omogućuje eksproprijaciju zemljišta za potrebe međunarodne rudarske kompanije i zakon o referendumu, što su bili neki od zahtjeva prosvjednika.

Europarlamentarci su također upozorili na kršenja ljudskih prava oko 500 vijetnamskih radnika na gradilištu tvornice Linglong u Zrenjaninu koja je u kineskom vlasništvu. Vijetnamskim radnicima su, po izvješćima, oduzete putovnice i primorani su živjeti u nehumanim uvjetima.

Zastupnici su stoga upozorili da Srbija daje Kini i kineskim industrijalcima sve više zakonskih privilegija u zemlji, čak i kada su one suprotne zakonima EU-a, i izrazio zabrinutost zbog sve većeg utjecaja Kine u Srbiji i na zapadnom Balkanu.

Tonino Picula, hrvatski eurozastunik iz redova socijalista (S&D) i jedan od koautora prijedloga rezolucije, istaknuo je u raspravi u Europskom parlamentu i da „u Srbiji nisu usamljeni slučajevi vanjskih utjecaja kroz sumnjive investicije neusklađene s europskim standardima i vrijednostima, a takve rezultiraju prisilnim radom”.

“Sve to uz direktnu podršku vladajućih struktura koji prosvjednike za očuvanje okoliša uspoređuju s fašistima, dok huligani uz zaštitu policije brane murale osuđenim ratnim zločincima“, dodao je što je navedeno i u Piculinom u amandmanu na prijedlog rezolucije.

Odluka Europske komisije da nakon nasilnih napada Vučićevih huligana na prosvjednike sa Srbijom otvori klaster pregovora o okolišu ne pomaže kredibilitetu EU, ocijenio je Picula.

Srbija je u utorak u Bruxellesu otvorila pregovore u 4. klasteru koji obuhvaća četiri pregovaračka poglavlja i sada ukupno ima otvorena 22 od 35 poglavlja i to je prvo otvaranje novih poglavlja od prosinca 2019. godine.

Picula je ocijenio ironičnim da je jučer održana međuvladina konferencija za otvaranje novog klastera pregovaračkih poglavlja sa Srbijom baš klaster za okoliš, tek nekoliko dana nakon masovnih prosvjeda u Srbiji protiv zakonodavnog prijedloga vlade kojima bi se opasno ugrozio okoliš.

„Građanski otpor uspio je dovesti do povlačenja spornog zakona, ali je otpor Bruxellesa prema takvim politikama vlade, nažalost, izostao. Ovakve odluke neće obnoviti kredibilitet politici proširenja“, napomenuo je Picula.

S druge strane, pučanka Miriam Lexmann (EPP), također autorica prijedloga, pozdravila je otvaranje klastera 4, te je izrazila nadu da će to potaknuti vlasti da osiguraju da se na pravi način pozabave ovim slučajevima.

Pozdravila je i odluku srpske vlade da povuče zakon o eksproprijaciji i amandmane o zakonu o referendumu i da istraži uvjete u tvornici Linglong. Ipak, Lexmann upozorava da “izgradnja tvornice guma Linglong pokazuje na koji se način širi utjecaj Kine u Srbiji i na zapadnom Balkanu”.

Lilberal Klemen Grošelj (Renew Europe), također autor prijedloga, istaknuo je da se EU mora zapitati o odnosu Srbije i Kine".

“Kina ima sistem koji je u potpunosti nespojiv s EU-om, a Srbija nastoji ući u Uniju”, upozorio je Grošelj te naglasio da je razočaran situacijom u Srbiji.

Viola von Cramon-Taubadel iz kluba Zelenih, također suautorica prijedloga, istaknula je da se u prosvjedima ne radi samo o zaštiti okoliša i zakonu o referendumu nego i o “o borbi protiv široko rasprostranjene korupcije”, te naglasila da Unija ne smije pristati na kompromise kod standarda za države koje ulaze u EU.

Hrvatski zastupnik Tomislav Sokol je ispred Europske pučke stranke istaknuo da trenutna situacija ukazuje na činjenicu da “predsjednik Vučić nikad nije istinski bio odan europskim idejama i vrijednostima”.

„Mirne prosvjede prati niz incidenata i provokacija, sporadični sukobi, naguravanja i tučnjave koje izazivaju skupine provokatora i pristaša vlasti, uz upadljivo odsustvo uniformirane policije. Očito je da vladajuća Srpska napredna stranka ugrožava politička prava i građanske slobode u Srbiji“, upozorio je Sokol.

„Srbija ne može ući u EU dok ne riješi temeljna pitanja vezana uz vladavinu prava, u što spada i procesuiranje ratnih zločina, rasvjetljavanje sudbine nestalih osoba iz agresije na Hrvatsku te zaštita prava manjina“, zaključio je.

Thierry Mariani je u ime desnog kluba zastupnika Identitet i demokracija prozvao EU zbog odnosa prema Srbiji.

Komisija od Srbije "traži odredbe koje ne stoje u drugim sporazumima", ustvrdio je. "Srbija je izgubila Kosovo, a ovaj parlament priznaje Prištinu. Svi međunarodni ulagatelji, Ruski kineski i drugi, vi želite da budu podčinjeni Bruxellesu, ne štitite pravednu konkurenciju u EU,” komentirao je Mariani.

Mariani je zatražio da se sa Srbijom vodi iskren dijalog i da EU “ne tjera svoju ideologiju u trećim zemljama”.

Ivan Vilibor Sinčić, hrvatski nezavisni zastupnik, također je prozvao EU za probleme u Srbiji.

“To što je u Europi zabranjeno kada je u pitanju životna sredina ili okoliš, ne može biti dozvoljeno u Srbiji, Bosni ili pak Albaniji koja isto ima nalazište litija i koju je Merkel posjetila odmah nakon posjeta Beogradu.”

“Nije prihvatljivo da zemlje periferije, bile članice Europe ili ne, budu deponij da bi se netko vozio električnim automobilima”, istaknuo je Sinčić.

Povjerenik Komisije za upravljanje kriznim situacijama, Janez Lenarčič ponovio je predanost europskoj integraciji Srbije, te istaknuo kako je otvaranje klastera 4 ukazalo da se “EU i Srbija sve više povezuju na Zelenom planu”. Istaknuo je da EU očekuje da se provodi relevantno zakonodavstvo za zaštitu radnika u Srbiji, te da će pratiti razvoj događaja, ali i da je Komisija zabilježila odluke da se povuče zakon o eksproprijaciji i o referendumu.