GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

EU se boji praznine nakon odlaska Angele Merkel

EU se boji praznine nakon odlaska Angele Merkel
STRAHOVANJA
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 24.09.2021 / 07:37
Autor: SEEbiz / H
BRUXELLES - Odlazak Angele Merkel s političke scene izaziva strah od praznine u Europskoj uniji, suočenoj s egzistencijalnim izazovima.

Europski čelnici zadnjih su mjeseci puni riječi hvale za tu ženu koja je na čelu Njemačke sve od 2005., gotovo jednako dugo kao i kancelar njemačkog ujedinjenja Helmut Kohl (1982.-1998.).

Nizozemski premijer Mark Rutte kaže da je bila „velik autoritet”.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen ističe da je analitički duh te doktorice kemije bio ključan za deblokadu brojnih pregovora na europskoj razini koji su se činili beskrajnima.

Angela Merkel, najdugovječnija šefica vlade u europskim demokracijama, odigrala je presudnu ulogu u Europskoj uniji, smatra politolog Janis Emmanouilidis iz Centra za europsku politiku (EPC).

Povući će se nekoliko mjeseci nakon njemačkih parlamentarnih izbora u nedjelju, jer je potrebno neko vrijeme za formiranje nove vlade.

„Naravno, njezin odlazak ostavlja prazninu”, rekao je Emmanouilidis za AFP, smatrajući da je riječ o „kraju jedne epohe”.

Merkel se 16 godina svoje vladavine morala nositi s „permanentnom krizom” Europske unije, od financijske krize 2008. do brexita i pandemije koronavirusa, podsjeća stručnjak.

Pragmatična političarka

Njezini govori o Europi neće ući u povijest. Pošto nije bila vizionarka, kancelarka duguje stečeni ugled svojoj pragmatičnosti koja joj je omogućila da sačuva jedinstvo Europske unije sklapajući nužne kompromise.

Pokazala je „kontinuitet i odlučnost”, što su mnogi Europljani u nesigurnim vremenima znali cijeniti.

„Novi kancelar, ako je želi zamijeniti u toj ulozi, morat će dokazati svoju širinu i vjerodostojnost”.

Nije bitno zove li se Armin Laschet (CDU), Olaf Scholz (SPD) ili Annalena Baerbock (Zeleni).

Po ispitivanju koje je Europsko vijeće za međunarodne odnose provelo u 12 članica EU-a (ECFR), 41 posto ispitanika kazalo je da bi glasali za Angelu Merkel, a ne francuskog predsjednika Emmanuela Macrona kada bi se biralo predsjednika Europe.

Nije spasiteljica Europe

Tijekom krize eura, početkom 2010-ih, Merkel je izazvala nezadovoljstvo zakašnjelim priskakanjem u pomoć zaduženim zemljama poput Grčke pa se jedno vrijeme strahovalo od kraha zajedničke valute.

„Angela Merkel nije spasila Europu”, ocijenio je bivši predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker.

„To je njemačka priča. Željeli bi da je ona bila zaslužna za sva rješenja u teškim krizama”, rekao je za belgijski list Le Soir.

„Ne podcjenjujem ulogu koju je imala, ali daleko sam od toga da je preuveličavam jer je znala oklijevati u tom razdoblju koje je bilo među najtežima u izgradnji europskog projekta”.

Za tog političkog veterana iz Luksemburga, Merkel se ipak ponijela kao „državnica” otvorivši 2015. njemačke granice izbjeglicama usprkos osudama u vlastitoj zemlji i „dobro je reagirala” tijekom pandemije prihvativši povijesni plan spašavanja od 750 milijardi eura koji je utjelovio europsku solidarnost.

Bivša španjolska ministrica vanjskih poslova Ana Palacio kancelarki zamjera strategiju koja se sastojala u “čekanju da očajničke situacije dovedu do očajničkih mjera”.

Ta strategija „često je išla na ruku onima koji su kršili pravila”, smatra ona, govoreći o njemačkom oklijevanju u odnosu prema mađarskom premijeru Viktoru Orbanu čija se zemlja udaljila od europskih vrijednosti.

Europska unija suočena je s povijesnim izazovima: treba obnoviti gospodarstvo nakon pandemije, boriti se protiv klimatskih promjena, geopolitički se etablirati nasuprot SAD-i u Kini.

„Merkel je možda vješto održavala status quo na kontinentu zadnjih godina, ali izazovi s kojima je Europa danas suočena zahtijevaju radikalna rješenja, a ne kozmetičke promjene. Europska unija danas treba Njemačku s vizijom”, smatra Piotr Buras iz ECFR-a.

Tagovi: Europska unija, Angela Merkel, Viktor Orban, Jean-Claude Juncker
PROČITAJ I OVO
Umro bivši ministar financija i veleposlanik Zoran Jašić
IN MEMORIAM
Umro bivši ministar financija i veleposlanik Zoran Jašić
ZAGREB - Bivši ministar financija, profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i veleposlanik Zoran Jašić umro je u 83. godini, doznaje se u ponedjeljak iz kruga prijatelja.
Čačić: Sva ova dreka koju slušamo je posljedica nesposobnosti Vlade
POSLJEDICE
Čačić: Sva ova dreka koju slušamo je posljedica nesposobnosti Vlade
ZAGREB - Čelnik reformista Radimir Čačić i član vladajuće koalicije u Newsroomu N1 televizije govorio je o epidemiološkim mjerama, reformi zdravstva te poskupljenjima i inflaciji.
Fuchs o online nastavi: Opcija su lokalne mjere
ŠKOLE
Fuchs o online nastavi: Opcija su lokalne mjere
ZAGREB - Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs bio je gost RTL Danasa u kojem je komentirao aktualne koronavirus brojke u školama koje se samo povećavaju.
Plenković: Tri pravca borbe protiv pandemije
PANDEMIJE
Plenković: Tri pravca borbe protiv pandemije
ZAGREB - “Velik broj mjera i preporuka je na snazi. Malo smo relaksiraniji nego što bi trebali biti. Ministar Aladrović je zaražen iako je cijepljen dvjema dozama Pfizera, očito su mu pala antitijela."
MOL: Hernadi će se obratiti Ustavnom sudu
ŽALBA
MOL: Hernadi će se obratiti Ustavnom sudu
ZAGREB - Nakon što je Vrhovni sud u ponedjeljak potvrdio raniju presudu kojom je čelnik MOL-a Zsolt Hernadi osuđen zbog davanja mita bivšem hrvatskom premijeru Ivi Sanaderu MOL je izvijestio da će se Hernadi obratiti Ustavnom sudu RH "zbog teških nepravdi u hrvatskim postupcima".
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE