U intervjuu za Avaz rekao je da je posebno zabrinjavajuća struktura stanovništva koje napušta Bosnu i Hercegovinu. Ne odlaze samo mladi ljudi, već i kvalificirani radnici, medicinsko osoblje, obrtnici i visokoobrazovani stručnjaci.
- Većina ljudi koji odlaze su radno sposobno stanovništvo i mladi ljudi u dobi od 20 do 40 godina koji žele dugoročnu stabilnost, kvalificirani obrtnici i radnici tehničkih struka, poput građevinara, električara, mehatroničara i vozača, ali i medicinski radnici - liječnici i medicinski tehničari svih profila. Odlazi i visokoobrazovano osoblje, uključujući IT stručnjake, inženjere i znanstvenike. Struktura emigracije pokazuje prijelaz s bivših "privremenih radnika" na odlazak cijelih obitelji. To znači da Bosna i Hercegovina gubi obučenu radnu snagu čije je obrazovanje sama financirala, dok gospodarstvo ostaje bez pokretača razvoja - dodaje Ferhatbegović.
Odlazak radno sposobnog stanovništva ne utječe samo na tržište rada. Poseban problem je činjenica da najvitalniji dio stanovništva napušta zemlju, što dodatno ubrzava proces starenja stanovništva.
- Rekao bih da je dobna struktura stanovništva daleko najvažniji parametar kada govorimo o demografiji. Odlazak najvitalnijeg dijela društva drastično ubrzava starenje stanovništva. Podsjetit ću vas da je zemlja u popisu stanovništva iz 1991. imala prosječnu dob od 31 godine, ali u popisu stanovništva iz 2013. prosječna dob stanovništva bila bi oko 40 godina. S obzirom na ogroman broj iseljenika nakon popisa stanovništva iz 2013., prosječna dob stanovništva u BIH vjerojatno je znatno iznad 45 godina. Procjene pokazuju da bi do 2050. godine oko 40 posto stanovništva u BIH mogle biti osobe starije od 65 godina, dok bi se udio radno sposobnog stanovništva praktički prepolovio - ističe Ferhatbegović.
Sve izraženiji nedostatak radnika već se osjeća u brojnim sektorima. Istovremeno, odlazak zaposlenika izravno utječe na održivost sustava koji ovise o plaćanju doprinosa.
- Bosna i Hercegovina dugoročno ne može funkcionirati prema sadašnjem socioekonomskom modelu s kontinuiranim padom nataliteta i emigracijom radnika. Najozbiljnije posljedice uključuju kolaps mirovinskog i zdravstvenog sustava, jer je sve manje osiguravatelja u usporedbi s brojem umirovljenika i korisnika zdravstvenih usluga. Također postoji deficit radne snage i pad gospodarstva, jer nedostatak radnika dovodi do zatvaranja poduzeća, pada investicija i usporavanja gospodarskog rasta. Istodobno, zemlja brzo prelazi iz faze izvoza radnika u fazu uvoza radne snage iz azijskih i afričkih zemalja za niskoakumulativne sektore - upozorava Ferhatbegović.
Send feedback
