Danska zabranjuje civilne dronove u pripremi za summit EU u Kopenhagenu

Odluka, koju je objavilo Ministarstvo prometa, uslijedila je nakon niza viđenja dronova od 22. rujna koji su prisilili na privremeno zatvaranje nekoliko zračnih luka i potaknuli nagađanja o ruskoj umiješanosti - optužbe koje Moskva odlučno poriče.

Uklanjanje rizika

Šefovi država i vlada EU-a sastat će se na neformalnom sastanku Europskog vijeća u Kopenhagenu 1. i 2. listopada, pod danskim predsjedanjem Vijeća EU-a, kako bi razgovarali o tome kako ojačati zajedničku europsku obranu i podršku Ukrajini. Čelnici će se vratiti na obje teme na sljedećem sastanku Europskog vijeća 23. i 24. listopada 2025.

Ministar prometa Thomas Danielsen rekao je da će se mjera primjenjivati od 29. rujna do 3. listopada, pokrivajući cijeli tjedan sastanka čelnika EU-a.

„Zatvaranjem zračnog prostora za sve civilne dronove uklanjamo rizik da se neprijateljski dronovi zamijene za legitimne i obrnuto“, izjavio je.

Prema ministarstvu, kršenje zabrane moglo bi rezultirati novčanim kaznama ili zatvorskim kaznama do dvije godine.

Ministar pravosuđa Peter Hummelgaard dodao je da je zabrana osmišljena kako bi se oslobodili sigurnosni resursi. „Policija je u stanju visoke pripravnosti i naše vlasti moraju usmjeriti svoju snagu tamo gdje je najpotrebnija – kako bi zaštitile Dance i naše goste“, objasnio je. Taj potez, naglasio je, spriječio bi provedbu zakona da troši napore na dronove koji ne predstavljaju sigurnosnu prijetnju.

Ogromna aktivnost dronova

Vlasti kažu da je od kraja rujna policija zabilježila više od 500 prijava građana o sumnji na aktivnost dronova. Većina je odbačena kao nebitna, ali nekoliko incidenata potaknulo je drastične mjere. U večernjim satima 22. rujna operacije na aerodromu u Kopenhagenu zaustavljene su na četiri sata nakon što su u blizini viđena dva do tri velika drona, kako lete s upaljenim i ugašenim svjetlima prije nego što su nestali.

Prekid leta doveo je do kašnjenja, preusmjeravanja i otkazivanja letova. Premijerka Mette Frederiksen opisala je epizodu kao „ozbiljan napad na kritičnu infrastrukturu Danske“ i rekla da se ne može isključiti rusko sudjelovanje. Slični poremećaji dogodili su se istog dana u Oslu, gdje je zračna luka u norveškoj prijestolnici zatvorena zbog viđenja bespilotnih letjelica.

Dva dana kasnije, nova aktivnost dronova otkrivena je u blizini zračne luke Aalborg, koja je domaćin danske flote C-130 Hercules i jedinice specijalnih snaga Jaegerkorps, kao i na jugu Jutlanda u blizini Esbjerga, Skrydstrupa i Sønderborga – mjesta povezanih s operacijama danskih borbenih zrakoplova F-16. Ministar obrane Troels Lund Poulsen upozorio je da obrazac incidenata „izgleda sustavno“ i predstavlja „hibridni napad“.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen nazvala je situaciju izravnom prijetnjom kritičnoj infrastrukturi Europe, obećavajući da će Europa odgovoriti „snagom i odlučnošću“. Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte također je izrazio solidarnost, rekavši da Savez surađuje s Danskom na zaštiti ključne imovine.

Frederiksen je otišla dalje, izjavivši da se Danska već suočava s početnim fazama hibridnog rata. „Svjedočimo kibernetičkim napadima, dronima, sabotažama. Mislim da je ovo samo početak onoga što nas čeka“, rekla je 25. rujna.