Bugarski predsjednik poziva EU da ozbiljno shvati prijetnju doktrine srpskog sveta

„Zapadni Balkan je kritična sigurnosna žarišna točka koja zahtijeva punu pozornost Europske unije“, rekao je Radev 1. studenog odgovarajući na novinarsko pitanje o opasnostima koje predstavlja projekt „Srpski svijet“ i kako ova inicijativa Beograda utječe na sigurnost u regiji.

„Vjerujem da je krajnje vrijeme da sve europske institucije shvate ovo pitanje puno ozbiljnije. To je izuzetno osjetljivo pitanje i za nas“, dodao je Radev.

Njegovu izjavu široko su citirali albanski i kosovski mediji.

Izvjestitelj Europskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula upozorio je na projekt pod nazivom "Srpski svet" koji ima za cilj obnovu dijela bivše Jugoslavije sa Srbijom u središtu, vraćanjem Kosova i vraćanjem u orbitu Beograda sada neovisnih zemalja poput Crne Gore, Sjeverne Makedonije, dijelova Bosne i Hercegovine i šire.

"Srpski svijet" izgleda kao manja verzija projekta "Velike Srbije" Slobodana Miloševića, ali i kao "Ruski svijet" koji je zagovarao Vladimir Putin, koji je jednom rekao da Rusija nema granica. Oba projekta temelje se na uključivanju utjecaja Pravoslavne crkve.

Početkom lipnja 2024. srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić predsjedavao je u Beogradu takozvanom "Svesrpskom skupštinom", okupljajući predstavnike Srba iz cijele bivše Jugoslavije. Strateški sastanak rezultirao je takozvanom "Svesrpskom deklaracijom", koja je na papiru iznijela plan za provedbu "Srpskog svijeta".

U ovom srpskom dokumentu, Kosovo je opisano kao sastavni dio Srbije, dok je Republika Srpska - entitet kojim dominiraju Srbi unutar Bosne i Hercegovine - definirana kao "nacionalni interes Srbije".

Do ožujka 2025., manje od godinu dana nakon događaja, uslijedile su posljedice. Hrvatska, Albanija i Kosovo najavile su stvaranje vojnog saveza, dok su Srbija i Mađarska zauzvrat potpisale vlastiti vojni pakt.

Vučić se obvezao izgraditi najjaču i tehnološki najnapredniju vojsku zemlje u njezinoj povijesti, što je izazvalo zabrinutost među susjedima i zapadnim promatračima zbog rastućih ambicija Beograda na Balkanu.

Vučić je otvoreno tvrdio da je Bugarska pozvana da se pridruži vojnom bloku koji okružuje njegovu zemlju, ali vlasti u Sofiji brzo su odbacile te nagađanja.

Godinama Beograd intenzivno naoružava svoju vojsku modernim sustavima naoružanja, uključujući francuske borbene zrakoplove i ruske borbene helikoptere, koje je predsjednik Vučić opisao kao "leteće tenkove". Ubrzo nakon ruske invazije na Ukrajinu, Beograd je nabavio i kineske sustave protuzračne obrane. Izvješća nadalje pokazuju da je Srbija kupila tisuće iranskih dronova Shahed, koje Rusija često koristi u svojim čestim napadima na ukrajinske gradove.

Pod Vučićem, Beograd je oživio duh Slobodana Miloševića kroz autoritarnu konsolidaciju, nacionalističku retoriku i regionalne provokacije koje podsjećaju na eru jugoslavenskih ratova, etničkih sukoba i izolacije iz 1990-ih.

Vučić je bio Miloševićev ministar informiranja i vjerojatno je dobro svjestan ciljeva projekta "Velike Srbije" svog gospodara - i njegovih posljedica.

U tom kontekstu, Europska komisija primjećuje da u Beogradu postoji očita nevoljkost da se uskladi s vanjskom politikom EU.

"Srbija treba provesti vjerodostojne reforme u svim područjima, posebno u usklađivanju s vanjskom i sigurnosnom politikom EU“, navodi se u procurelom izvješću Europske komisije o napretku Srbije u članstvu u EU, koje je citirao Radio Free Europe.

Očekuje se da će izvješća Europske komisije o proširenju za 2025. (dio godišnjeg Paketa proširenja) biti objavljena sutra.

EU navodno poziva Beograd da se suzdrži od antieuropske retorike i da poboljša komunikaciju s građanima u vezi s procesom pristupanja.

Srbija ostaje jedna od rijetkih zemalja u Europi – uz Tursku i rusku satelitsku državu Bjelorusiju – koja se nije pridružila sankcijama protiv Moskve nakon njezine invazije na Ukrajinu.