Božinović: Popuštanja mjera neće biti

"Ovaj tjedan ćemo precizirati neke stvari kako bismo nekoliko dana prije nego što istekne odluka, koja istječe 21., mogli najaviti koji će biti okvir", rekao je Božinović.

Danas je zabilježeno 3327 novih slučajeva, testirano je 11.387 ljudi, a preminulo je 92 osobe . Na respiratoru je 34 osoba više nego jučer. Oporavljenih je 2694 osoba. U samoizolaciji je više od 53.000 osoba. Od preminulih, 8 osoba je imalo samo jedan komorbitet. najmlađa osoba je imala 47 godina i malignu bolesti. Trenutno je u Hrvatskoj broj aktivnih slučajeva 22.402

Na bolničkom liječenju je 2907 bolesnika. Na respiratoru su 294 pacijenta. Otpušteno je 300 osoba iz bolnica.

"Današnja brojka novooboljelih je u odnosu na prije tjedan dana manja. Ako gledamo trodnevni prosjek, i tu se vidi pad", rekao je Capak. Capak je rekao i kako četiri države u Europi imaju veću incidenciju od nas na milijun stanovnika.

"92 umrlih je brojka koja je doista velika. U KB Dubrava je umrlo 24 bolesnika. U KBC Split 10, KBC Osijek 5, u Sisku 7, u Varaždinu 6, u Čakovcu 5, Kopricnici 5, Oglulinu, Zaboku 3, u Fran Mihaljević po dvoje bolesnika", izvijestio je Beroš.

"Za Dubravu je smrtnost na respiratoru 68 posto. 65 preminulih na respiratoru imali su tri ili više kroničnih bolesti. Stopa smrtnosti bez komorbiditeta na respiratoru je 16 posto", dodao je Beroš. Kaže da se smanjenje brojeva očekuje za tri tjedna.

"Većina bolesnika koji imaju teži razvoj bolesti imaju cijeli niz rizičnih faktora. Važno je da se osobe koje su rizične u ranoj fazi traže liječničku pomoć", kazala je Alemka Markotić.

"To su starija dob, to je najveći rizik. Tu je niz drugih bolesti, osobe s karcinonima, bubrežnim bolestima, srčanim zatajenjam i drugim srčanim bolestima, ljudi koji imaju bolesti imunološkog sustava, ljudi koji su bili na transplantaciji, ti je trudnoća, pušenje, kronične bolesti pluća i kronični bronhitis... Viđamo često među težim bolesnicima i mladima, a to je prekomjerna tjelesna težina. To je kod nas i u svijetu jedan od važnih rizičnih faktora, pogotovo ako je indeks tjelesne mase preko 30. Rizik kod takvih osoba je 30 do 50 posto", objašnjava Markotić.

"Kod pretilih osoba je niz drugih faktora, problemi s zgrušavanjem krvi, viđamo bolesnike koji imaju trombozu i plućnu emboliju. Pretile osobe moraju biti na oprezu. Postoji kod njih i na razini imunološkog sustava kronična upala stanica koja može djelovati nepovoljno", dodaje Markotić.

"Ovo je doba u kojem smo više puta upozorili da se treba suzdržati kontakata, okupljanja i putovanja. Pokušavamo biti konkretni kod izrade mjera, to znači da su svi uključeni u raspravu o mjerama. Okvir će biti izrađen do kraja ovog tjedna. Mjere ciljaju na smanjenje kontakata. Sva mudrost je sadržana da se izbjegnu situacije da vam se netko obraća bez distance", rekao je Božinović.

"To je teško provesti u svakodnevnom životu. Razgovaramo s brojnim vlasnicima u ugostiteljstvu, poduzećima, organizatorima okupljanja. Svi moaju shvatiti odakle prijeti opasnost", dodaje Božinović.

"Tu postoji faktor duljine trajanja epidemije. Ova kriza traje već 10 mjeseci, a intenzitet mjera se mora prilagoditi onome koliko ljudi to mogu prihvatiti. I zdravstveno, ekonomski, socijalno i psihički", rekao je. "Nitko ne zna koliko će trajati imunitet nakon cijepljenja. Zato smo zahvalni znanosti koja nas je dovela do toga da cjepivo postoji. Prerano je za opuštanje", dodaje Božinović.

"Nismo u situaciji razmišljati o popuštanjima, ali nadam se ni prevelikom zaoštravanju mjera. Mjere koje se planiraju trebaju biti šire prihvaćene", dodaje.

"To nema veze s antigenskim testovima. U Zagrebu se koriste brzi testovi i ne potvrđuju se PCR-om i to ne možemo koristiti kao dijagnostički test. Najavljujem da će EK donijeti dokument o antigenskim testovima. Nijedna zemlja EU ne priznaje antigenski test prilikom prelaska granice", rekao je Capak.

"Što se tiče postotka, ne znamo koliko posto liječnika će se cijepiti. Imamo za pojedinačne ustanove i županije podatke. Dojam je kad se pogledaju ankete da većina ljudi u bolnicama će se cijepiti", kaže Capak.

"Postoje razlike među cjepivima, ali nema etičkog razloga da cjepivo ne bi bilo prihvatljivo. Ljudi u Europi teško prihvaćaju GMO hranu, postoje lijekovi koji su dobiveni tom tehnologijom kao inzulin ili cjepivo protiv hepatitisa B", kaže Capak.

"Tehnologiju koja se koristi za cjepiva, vjerujem, ljudi će prihvatiti", dodao je.

"Ministarstvo ne razmišlja o dokumentu koji bi netko potpisivao prije cijepljenja. Niti smo razmišljali niti razmišljamo", dodao je Beroš.