Bitka za Slavoniju presudit će ishod izbora

Tim modnim izdanjem, skupa s kobasicom koju je držao u jednoj ruci naspram jeftinog trgovačkog parizera u drugoj, poručio je Vladi da popusti svinjogojcima koji već tjedan dana prosvjeduju na istoku Hrvatske. Slavonsku reklju na Pavličeku valja shvatiti i kao političku uniformu pred izbornu bitku za Slavoniju, piše N1 televizija.

Dok su seljaci-prosvjednici u Slavoniji, uz koje su pozirali i mnogi oporbeni političari, proteklih dana blokirali ceste i granične prijelaze, nametnulo se pitanje gubi li HDZ slavonsko tlo pod nogama? Nakon što je u Dalmaciji na lokalnim izborima izgubio važne fortifikacije poput Splita i Šibensko-kninske županije, HDZ-u bi Slavonija trebala biti najpouzdanijom preostalom izbornom utvrdom. Pet slavonskih županija, kompaktno podijeljenih u dvije izborne jedinice, na prošlim su izborima bile bazen u kojemu je HDZ z(a)grabio najviše saborskih mandata – po osam u svakoj, ukupno 16, što čini gotovo četvrtinu HDZ-ovog Kluba zastupnika.

Iako do parlamentarnih izbora ima još vremena, a razvoj događaja upućuje na popuštanje Vlade zahtjevima seljaka (dozvoliti svinjokolju u njihovim objektima i trženje zdravog svinjskog mesa), političkog analitičara iz Osijeka Jaroslava Pecnika pitali smo ugrožava li prosvjed u Slavoniji tu izbornu utvrdu HDZ-a.

“Prosvjed je uzdrmao poziciju HDZ-a u Slavoniji, posebice na istoku Slavonije. Kada kažemo Slavonija, mislimo na svih pet županija, ali je bitno drugačiji odnos snaga u Požeško-slavonskoj ili Virovitičko-podravskoj županiji, nego u Vukovarsko-srijemskoj. U Osječko-baranjskoj županiji dosadašnji župan Ivan Anušić, sada ministar obrane, stabilno drži kontrolu i, za razliku od Plenkovića, kaže da s prosvjednicima treba pregovarati. On poznaje mentalitet i karakter ljudi ovoga kraja i zna da se s njima ne treba inatiti. Sjetite se kako su svojedobno Branimir Glavaš i HDSSB, doduše za potpuno pogrešne stvari i privatne interese mobilizirali ljude služeći se stihom pjesme “Inati se, Slavonijo”. U tom smislu, Anušiću je jasno da se Slavonci teško bude, ali kad se probude i odluče inatiti se, znaju dosta žestoko reagirati. Anušićeva poruka je, stoga, prvenstveno upućena Plenkoviću , a ne seljacima – da se smire tonovi i da se vidi što i kako učiniti jer bi HDZ tamo mogao izgubiti znatan dio biračkog tijela”, kazao je Pecnik.

To će se biračko tijelo, kaže, u suprotnom preliti Suverenistima i Domovinskom pokretu (koji su na vlasti u Vukovaru), a i Mostu, strankama čiji su predstavnici – domeće Pecnik – stajali ovih dana uz seljake na prosvjedima “s puno populističkog cinizma”.

“Ogromna većina tih seljaka stjerana je u ćorsokak svim tim mjerama i neprestanim “igrama” s poljoprivredom. Oni naprosto žele drugačiji odnos prema Slavoniji”, smatra.

No, Vlada Andreja Plenkovića pokrenula je prije sedam godina “Projekt Slavonija, Baranja i Srijem” za oživljavanje te zamrle, demografski opustošene regije, težak čak 2,5 milijarde eura.

“Ulupane su silne milijarde, ali kad se bolje pogleda, vidi se da se kroz taj projekt obnavljaju i hoteli na Jadranu čiji su vlasnici, doduše, ljudi iz Slavonije te da se novac troši neselektivno, a najviše se ogrije onaj tko je najbliže stranačkoj vatrici. Seljacima je svega toga naprosto dosta, a ovo sa zabranama svinjokolja najviše ih je potaknulo”, kaže Pecnik.

Za svinjokolje se, napominje on, obično govori da su dio slavonske tradicije, dok se zaboravlja nešto mnogo važnije.

“To je ljudima u Slavoniji izvor hrane, ali i nekog malog, sitnog obrta da usput nešto i zarade. Priče tipa “bolje da umre selo nego tradicija” su budalaštine. Svinjokolja je potreba tih ljudi da se materijalno osiguraju u situaciji kad vide da sve ide kvragu”, kaže Pecnik.

Iz perspektive HDZ-a gledano, pozicije vladajuće stranke u većini Slavonije doimaju se stabilnima. Na vlasti je u skoro svim velikim i većim gradovima: Osijeku, Požegi, Virovitici, Vinkovcima, Đakovu, Belom Manastiru, u Slavonskom Brodu sudjeluje u vlasti… No, vrije li nezadovoljstvo ispod te mirne površine?

“Ne zaboravite kolika je ovdje izlaznost građana na izborima, razočaranost, ravnodušnost prema politici i stav da se ništa ne može promijeniti. No, sve je to varljivo i preko noći se može okrenuti. Veća izlaznost na izborima sama po sebi nije dovoljna, ali ne ide u korist HDZ-a. U HDZ-u jako dobro znaju o čemu se radi pa otud i nervoza kod Plenkovića. Uskoro će izbori, htjet će se nešto napraviti i preko noći, a kad žuri najviše se griješi”, smatra Pecnik.

Pitanje je i ima li danas HDZ svoga “čovjeka za Slavoniju” kakav je desetljećima bio Vladimir Šeks, stranačkog čovjeka kojeg se tamo “pita i sluša” o svemu.

“Šeks je bio gubernator cijele Slavonije, ali on to više nije, iako još ima utjecaja. Bio je tu i Tomislav Čuljak, ali Žalac, Banožić i kadrovi koje je on delegirao nisu se baš proslavili. Sada se Anušić i ne boreći se izborio za tu vodeću poziciju i za sada pokazuje da se jako dobro snalazi u tome. E sad, pitanje je kakve su njegove ambicije, želi li doći na čelo HDZ-a. Vjerojatno da, jer kako se prihvatio ministarske funkcije otkriva da mu to godi. Međutim, on nije lider. Možda griješim, ali ne čini mi se intelektualno kapacitiranim da vodi složenu stranku kakva je HDZ. On ima karizmu branitelja iz Domovinskog rata koja je Plenkoviću ‘prst u oko’ jer on to nije. Kao mladić je prekinuo školovanje da bi otišao u rat, što treba cijeniti. Ali, ako HDZ izgubi izbore, Plenković će moći upirati prstom u njega i reći da nije uspio mobilizirati birače u Slavoniji, kao što će i ovaj Plenkoviću moći reći da nije vodio dobru politiku”, ocjenjuje Pecnik Anušićeve izglede.

HDZ, kaže ovaj analitičar iz Osijeka, u Slavoniji i dalje može računati na značajan broj mandata, ali nedovoljan da stranci omogući samostalno sastavljanje vlade nakon izbora. U Domovinskom pokretu, kojemu je kao i HDZ-u Slavonija glavno izborno uporište, vjerojatno računaju da bi sada mogli uspjeti u onome u čemu nisu prije četiri godine – ući u vlast.

“HDZ će pristati na sve. A izborna bitka za Slavoniju bit će, na neki način, bitka za vlast u cijeloj Hrvatskoj”, zaključio je Pecnik.