Beroš: Novog zatvaranja ne bi smjelo niti trebalo biti

"Epidemija koronavirusa u jednom trenutku gotovo je paralizirala život u našoj zemlji, kao što je učinila i trećini svijeta ove zime i proljeća. Uspješno smo se s njom nosili do sada, ali i dalje nastavljamo bitku protiv širenja zaraze. Korona je promijenila dosadašnji način života i ponašanja u javnom prostoru, ali i natjerala sve nas da se prilagođavamo novonastalim uvjetima. HDZ bi, kao i sve stranke, pa i svi građani, potpuno drugačije živio i radio bez korone. Sada kada je tu, moramo se znati nositi s njom. Teže ili lakše, to je teško reći", rekao je ministar Beroš u intervjuu za Novi list.

Beroš ističe da su u borbi protiv virusa glavni zdravstveni djelatnici i stručnjaci, a ne političari. Ipak, dodaje da je Vlada znala kako se nositi s kriznom situacijom, a Stožer je vodio svakodnevne aktivnosti. Na pitanje je li HDZ zbog izbora ugrozio živote građana, Beroš kaže:

"Oporba je već prije godinu dana zazivala izbore, jedva čekala da se održe. Kada su raspisani, e, onda opet nije bilo dobro. Epidemiolozi su ocijenili da je ovo ljetno razdoblje najpovoljnije sa zdravstvenog gledišta kao vrijeme u kojem bi se mogli organizirati izbori s najmanje rizika. Za raspuštanje Sabora i održavanje izbora glasala je i oporba. Vidimo da predizborne aktivnosti i sami izbori nisu bitnije utjecali na epidemiološku situaciju u zemlji".

Kada je riječ o budućnosti epidemije, Beroš se nada da će jesen biti epidemiološki bolja od proljeća, no to nitko ne može reći sa sigurnošću. Sve ovisi o ponašanju svih ljudi, kaže Beroš i ističe da neće biti novog zatvaranja.

"Pridržavanjem mjera samozaštite, izbjegavanjem izravnih fizičkih kontakata s nepoznatima, održavanje distance, higijenskih mjera osoba i prostora, nošenjem zaštitnih maski u javnom prometu... sve to može umanjiti opasnosti od prijenosa zaraze. Novog lockdowna ne bi smjelo niti trebalo biti, jer to ekonomija nijedne zemlje ne može preživjeti na duže vrijeme, ali ukoliko se pojave žarišta zaraze, njih bismo mogli uspješno lokalizirati".

Govorio je i o mogućnosti zabrane okupljanja više od 100 ljudi u zatvorenom prostoru.

"Naši epidemiološki stručnjaci i HZJZ svakodnevno prate situaciju i preporučuju mjere kojima je cilj zaštititi zdravlje ljudi, a opet omogućiti, koliko god je to moguće u novonastalim okolnostima, održavati životne i radne aktivnosti stanovništva. Nije to lako izbalansirati. Ali, sve to ne može imati pravog rezultata ako se svatko od nas i svi zajedno ne pridržavamo pravila ponašanja kojima štitimo sebe i druge. Podsjetio bih kako su naši građani u prvim mjesecima epidemije svojim odgovornim ponašanjem doprinijeli sjajnim rezultatima, među najboljima od svih zemalja. Međutim, ohrabreni time, svi smo se malo više opustili nego što je situacija dozvoljavala pa se virus opet počeo širiti i povećao se broj zaraženih i oboljelih. Dakle, vratimo se onakvom ponašanju koje nam jamči koliko-toliko povoljnu situaciju kako bismo mogli živjeti i raditi".

Zbog epidemije su dodatno povećane i liste čekanja u zdravstvu, a Beroš kaže da se sada vraćaju tom problemu i na njemu intenzivno rade.

"Sigurno je da ih se može skraćivati. Uključujemo sve raspoložive kapacitete kako bismo pacijentima omogućili da što prije dođu do potrebnih dijagnostičkih pregleda i medicinskih usluga. Uspostavit ćemo i stalni sustav informiranja pacijenata i javnosti o rezultatima koje ćemo postizati", kaže Beroš.

Dodaje i da je Nacionalna dječja bolnica jedan od prioriteta ove Vlade, a vjeruje da će se do kraja godine moći reći kada počinje realizacija tog projekta, uključujući i revitalizaciju Imunološkog zavoda.

"Ne govorim o željama već o stvarnim i izglednim financijskim izvorima koji nisu oslonjeni na državni proračun", kaže Beroš.