Amerika optimistična oko sporazuma s Iranom usred novih napetosti u Hormuzu

Sigurnost na ključnom energetskom plovnom putu ostala je nejasna u utorak nakon što su dvije strane razmijenile udare preko noći, a američko Središnje zapovjedništvo odbacilo je izvješća koja su sugerirala da vojska pomaže u pratnji brodova.

Obnovljeni sukobi dogodili su se samo nekoliko sati nakon što je američki predsjednik Donald Trump izjavio da pregovori s Teheranom o produljenju primirja i ponovnom otvaranju tjesnaca nastavljaju. Državni tajnik Marco Rubio upozorio je da će za finalizaciju bilo kakvog sporazuma vjerojatno trebati nekoliko dana.

Globalna referentna cijena Brenta porasla je na oko 100 dolara po barelu nakon što je u ponedjeljak pala za više od 7%. Dionice su porasle na rekordnu razinu jer su nade u mirovni sporazum zasjenile vojnu akciju.

Jedno sporno pitanje o kojem se raspravlja je iranska zamrznuta imovina u vrijednosti od 24 milijarde dolara, a Teheran želi da se polovica tog iznosa oslobodi nakon potpisivanja sporazuma, izvijestila je poluslužbena novinska agencija Tasnim. Taj element je posebno kontroverzan među iranskim jastrebovima u SAD-u, koji su zabrinuti zbog prevelikog popuštanja Islamskoj Republici.

Američka vojska izjavila je da je u ponedjeljak navečer izvela napade u samoobrani na jugu Irana, ciljajući raketna lansirna mjesta i brodove koji su pokušavali postaviti mine, dok je Korpus islamske revolucionarne garde izjavio da je pucao na borbeni zrakoplov F-35 i nekoliko dronova nakon što su ušli u iranski zračni prostor.

Iransko ministarstvo vanjskih poslova osudilo je američke napade kao kršenje primirja koje je na snazi od početka travnja, dok je vrhovni vođa Mojtaba Hamnei objavio izjavu u kojoj upozorava da "narodi i zemlje regije više neće biti štit za američke baze".

Rubio je rekao da će Trump ili pristati na dobar dogovor ili uopće neće sklopiti nikakav dogovor. Predsjednik je pod pritiskom republikanskog senatora Lindseyja Grahama, koji želi da blokada iranskih luka ostane na snazi i da se izvrši više udara kako bi se dodatno oslabila iranska vojska.

Trump mora uravnotežiti te pritiske s rastućom nepopularnošću među Amerikancima rata, koji je započeo američko-izraelskim bombardiranjem Irana krajem veljače. Sukob i iransko efektivno zatvaranje Hormuškog tjesnaca uzrokovali su nagli porast cijena energije, uključujući benzin, i povećavaju inflaciju na globalnoj razini.

Arapske države, uključujući Saudijsku Arabiju, Ujedinjene Arapske Emirate i Katar, pozvale su Trumpa da nastavi s diplomatskim radnjama. Boje se da bi povratak neprijateljstvima naveo Iran da ispaljuje dronove i projektile na njihove zemlje, kao što je to činio prije primirja u travnju, uzrokujući štetu od desetaka milijardi dolara i ubivši brojne ljude.

U ponedjeljak je Trump u objavi na društvenim mrežama pozvao Saudijsku Arabiju, Katar i druge zemlje da se pridruže Abrahamovom sporazumu i priznaju Izrael. To se čini malo vjerojatnim osim ako Izrael ne poduzme korake prema dopuštanju palestinske države, što je njegova vlada isključila.

Osim zamrznutih sredstava, prepreke paktu između SAD-a i Irana uključuju Teheranovo oklijevanje da brodovima dopusti slobodan prolaz kroz Hormuški tjesnac. SAD, arapske države i Europa kažu da moraju, ali iranski dužnosnici kažu da žele naplaćivati naknade za navigacijske usluge.

Trump također želi da se Iran obveže na predaju ili uništavanje svojih zaliha visoko obogaćenog urana, za koji se SAD boji da bi se mogao koristiti za izgradnju atomske bombe. Iran je to javno odbacio, iako je također signalizirao da bi mogao poslati zalihe u treću zemlju, a Rusija i Kina su najvjerojatniji kandidati.

Libanon, gdje se Izrael bori protiv militanata Hezbollaha koje podržava Iran, još je jedna sporna točka. Iran inzistira na prekidu vatre i tamo, dok je Izrael rekao da mu se mora dopustiti sloboda djelovanja.