Vujčić: HNB bankama za prekonoćne depozite isplaćuje 500 milijuna eura |
Objavljeno: 15.01.2025 / 13:53 |
Autor: SEEbiz |
BEČ - Hrvatska narodna banka (HNB) u 2024. godini bankama na prekonoćne depozite isplatila je 532.2 milijuna eura kamata, a u ovoj godini će to iznositi oko 500 milijuna eura, izjavio je guverner HNB-a Boris Vujčić. |
Europska središnja banka (ESB) je s ciljem obuzdavanja inflacije od druge polovine 2022. počela s podizanjem kamatnih stopa, pa tako i na prekonoćne depozite banaka pohranjene kod središnjih banaka eurozone, čime su željeli s tržišta povući "viškove likvidnosti". Ta kamata je u dijelu 2023. i do oko polovine prošle godine bila na razini od četiri posto, od kada počinje njezino snižavanje, a trenutno iznosi tri posto. U 2023. godini HNB je bankama na ime kamata za prekonoćne depozite isplatio 478,9 milijuna eura. Vujčić je razgovarao s hrvatskim novinarima u Beču na marginama Invisso Central and Eastern European Foruma 2025, koje je zanimalo i je li su li banke odgovorile na ljetošnju HNB-ovu "okružnicu" u kojoj su zatražene da predstave metodologiju mijenjanja iznosa svojih naknada. Banke dostavile odgovore o naknadama "To bi trebalo povećati transparentnost i omogućiti neku osnovu za superviziju", pojasnio je Vujčić, no i napomenuo da tu nije riječ o regulaciji, u smislu da se određuje cijena pojedine naknade. Iznio je i podatak da prosječna cijena vođenja računa u Hrvatskoj iznosi 1,8 eura te je među najnižima u usporedbi s drugim zemljama Unije. Podsjetimo, potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac je prije nekoliko mjeseci najavio da će se zakonodavnim izmjenama propisati mogućnost isplate plaće na bankovni račun i podizanja financijskih sredstava s računa bez naknade, ocijenivši između ostalog i da su naknade koje banke naplaćuju u Hrvatskoj previsoke. "Inflacija u prosincu relativno visoka" Godišnja stopa inflacija za prosinac 2024. je relativno visoka u odnosu na te zemlje, međutim, guverner je kazao da to treba sagledavati i u kontekstu činjenice da je hrvatsko gospodarstvo lani raslo oko 3.6 posto, otvoreno je oko 54.000 novih radnih mjesta, realne plaće rasle su više od deset posto, a masa plaća više od 15 posto. "Onda to nije ništa neočekivano", ocijenio je, između ostalog kazavši i da ESB ostaje kod procjene da će eurozona prosječnu ciljanu stopu inflacije od oko dva posto dosegnuti ove godine. Podsjetimo, Državni zavod za statistiku objavio je prošli tjedan da je međugodišnja inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena u prosincu iznosila 3,4 posto, čime se opći rast cijena na godišnjoj razini ubrzao treći mjesec zaredom. Eurostat je pak objavio da je hrvatska stopa inflacije u prosincu mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena iznosila 4,5 posto, najviše od svih zemalja članica eurozone. O kreditiranju poduzeća "To će prvenstveno ovisiti o potražnji poduzeća za kreditima, za koju očekujemo da ostane otprilike na razinama koje smo vidjeli i do sada. Ali ako kamatne stope budu prema kraju godine išle prema dolje, onda bi to moglo ubrzati potražnju za kreditima", izjavio je Vujčić. Rekao je i da očekuje da će se trend pada kamatnih stopa nastaviti, uz očekivani nastavak snižavanja kamatnih stopa Europske središnje banke (ESB). Vujčić je na CEE Forumu 2025, koji tradicionalno okuplja sudionike na financijskim tržištima iz regije srednje i istočne Europe (SIE), sudjelovao na panelu "Središnje banke nakon oluje", kojem su nazočili predstavnici središnjih banaka iz više zemalja regije, pa tako i guvernerka središnje banke Crne Gore Irena Radović, guvernerka Centralne banke Bosne i Hercegovine Jasmina Selimović, zamjenik guvernera Bugarske narodne banke Petar Čobanov i viceguvernerka Banke Slovenije Tina Žumer. Na panelu je između ostalog bilo riječi o borbi protiv inflacije, o izazovima na putu europskih integracija zemalja regije, pa tako i BiH i Crne Gore, kao i o izazovima uvođenja digitalnog eura. |
|
Tagovi: #Boris Vujčić, #Hrvatska narodna banka, #prekonoćni depoziti, #kamatne stope, #kamate |
PROČITAJ I OVO | ||
HBOR će u Inovacijski fond Inicijative triju mora uložiti 20 milijuna eura |
ZAGREB - Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) uložit će 20 milijuna eura u Inovacijski fond Inicijative triju mora kojim upravlja Europski investicijski fond (EIF), a koji je osnovan s ciljem potpore poduzećima u fazi rasta u zemljama srednje i istočne Europe, izvijestili su u ponedjeljak iz HBOR-a i EIF-a. |
Zagrebačka banka lani s dobiti od 450 milijuna eura, istom kao i godinu ranije |
ZAGREB - Zagrebačka banka (Zaba) ostvarila je u 2024. godini dobit nakon oporezivanja od 450 milijuna eura, što je na istoj razini u odnosu na 2023. godinu, pokazuje financijsko izvješće te banke objavljeno u ponedjeljak. |
Ukupni depoziti na kraju 2024. iznose 61,1 mlrd. eura |
ANALIZA - Prošlu godinu obilježio je sporiji rast depozita od kredita stanovništvu. Država je stanovništvu omogućila sudjelovanje u primarnoj emisiji obveznica i trezorskih zapisa s ponudom atraktivnog prinosa. |
Stambeni krediti Zagrebačke banke od danas uz fiksnu kamatnu stopu od 2,85 % |
ZAGREB - Zagrebačka banka klijentima od danas nudi stambene i gotovinske kredite uz sniženu kamatnu stopu. Akcijska ponuda traje od 10. veljače do 11. travnja 2025. |
U 2024. prosječan godišnji rast gotovinskih nenamjenskih kredita 14,3% |
ANALIZA - Prema podacima Hrvatske narodne banke, ukupni krediti kućanstvima iznosili na kraju 2024. godine 24,3 mlrd. eura. U odnosu na kraj 2023. godine, na osnovi stanja, rast promatranih kredita iznosio je 11,7% (+2,6 mlrd. eura), što je za 2,4 postotnih bodova više u odnosu na godišnju promjenu na kraju 2023. |