Vujčić: HNB bankama za prekonoćne depozite isplaćuje 500 milijuna eura

Europska središnja banka (ESB) je s ciljem obuzdavanja inflacije od druge polovine 2022. počela s podizanjem kamatnih stopa, pa tako i na prekonoćne depozite banaka pohranjene kod središnjih banaka eurozone, čime su željeli s tržišta povući "viškove likvidnosti". Ta kamata je u dijelu 2023. i do oko polovine prošle godine bila na razini od četiri posto, od kada počinje njezino snižavanje, a trenutno iznosi tri posto. U 2023. godini HNB je bankama na ime kamata za prekonoćne depozite isplatio 478,9 milijuna eura.

Vujčić je razgovarao s hrvatskim novinarima u Beču na marginama Invisso Central and Eastern European Foruma 2025, koje je zanimalo i je li su li banke odgovorile na ljetošnju HNB-ovu "okružnicu" u kojoj su zatražene da predstave metodologiju mijenjanja iznosa svojih naknada.

Banke dostavile odgovore o naknadama

Vujčić je potvrdio da su zaprimili od banaka odgovore, no i rekao da se obrada svih tih podataka ne može očekivati prije kraja prvog kvartala ove godine. Istaknuo je da je Hrvatska tako jedna od ukupno dvije zemlje EU-a koja je od banaka zatražila izradu te metodologije. Svrha je i da ta metodologija postane dio internih akata banaka, što tada može biti i određena osnova za superviziju.

"To bi trebalo povećati transparentnost i omogućiti neku osnovu za superviziju", pojasnio je Vujčić, no i napomenuo da tu nije riječ o regulaciji, u smislu da se određuje cijena pojedine naknade. Iznio je i podatak da prosječna cijena vođenja računa u Hrvatskoj iznosi 1,8 eura te je među najnižima u usporedbi s drugim zemljama Unije.

Podsjetimo, potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac je prije nekoliko mjeseci najavio da će se zakonodavnim izmjenama propisati mogućnost isplate plaće na bankovni račun i podizanja financijskih sredstava s računa bez naknade, ocijenivši između ostalog i da su naknade koje banke naplaćuju u Hrvatskoj previsoke.

"Inflacija u prosincu relativno visoka"

Odgovarajući na pitanje o "jazu" između inflacije u Hrvatskoj i eurozoni, Vujčić je ponovio da je kumulativna inflacija u Hrvatskoj od 2021. najniža od svih zemalja srednje i istočne Europe, osim Slovenije, a iznosila je oko 28 posto.

Godišnja stopa inflacija za prosinac 2024. je relativno visoka u odnosu na te zemlje, međutim, guverner je kazao da to treba sagledavati i u kontekstu činjenice da je hrvatsko gospodarstvo lani raslo oko 3.6 posto, otvoreno je oko 54.000 novih radnih mjesta, realne plaće rasle su više od deset posto, a masa plaća više od 15 posto. "Onda to nije ništa neočekivano", ocijenio je, između ostalog kazavši i da ESB ostaje kod procjene da će eurozona prosječnu ciljanu stopu inflacije od oko dva posto dosegnuti ove godine.

Podsjetimo, Državni zavod za statistiku objavio je prošli tjedan da je međugodišnja inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena u prosincu iznosila 3,4 posto, čime se opći rast cijena na godišnjoj razini ubrzao treći mjesec zaredom. Eurostat je pak objavio da je hrvatska stopa inflacije u prosincu mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena iznosila 4,5 posto, najviše od svih zemalja članica eurozone.

O kreditiranju poduzeća

Na pitanje novinara očekuje li ubrzanje kreditiranja poduzeća, s obzirom da su počele padati kamatne stope na njihova zaduženja, guverner je rekao da kreditna aktivnost poduzeća "nije loša" u odnosu na eurozonu, uz ocjenu da Hrvatska ima "relativno zdravu" kreditnu aktivnost poduzeća i građana.

"To će prvenstveno ovisiti o potražnji poduzeća za kreditima, za koju očekujemo da ostane otprilike na razinama koje smo vidjeli i do sada. Ali ako kamatne stope budu prema kraju godine išle prema dolje, onda bi to moglo ubrzati potražnju za kreditima", izjavio je Vujčić.

Rekao je i da očekuje da će se trend pada kamatnih stopa nastaviti, uz očekivani nastavak snižavanja kamatnih stopa Europske središnje banke (ESB).

Vujčić je na CEE Forumu 2025, koji tradicionalno okuplja sudionike na financijskim tržištima iz regije srednje i istočne Europe (SIE), sudjelovao na panelu "Središnje banke nakon oluje", kojem su nazočili predstavnici središnjih banaka iz više zemalja regije, pa tako i guvernerka središnje banke Crne Gore Irena Radović, guvernerka Centralne banke Bosne i Hercegovine Jasmina Selimović, zamjenik guvernera Bugarske narodne banke Petar Čobanov i viceguvernerka Banke Slovenije Tina Žumer. Na panelu je između ostalog bilo riječi o borbi protiv inflacije, o izazovima na putu europskih integracija zemalja regije, pa tako i BiH i Crne Gore, kao i o izazovima uvođenja digitalnog eura.