Na osnovi transakcija, godišnji rast nastavio je ubrzavati, sa 6,6% u lipnju odnosno sa 6,9% u srpnju i 7,6% u kolovozu na 8,1% u rujnu. Tako su u odnosu na kraj trećeg tromjesečja 2022. krediti kućanstvima porasli za 1,6 mlrd. eura. Promatrano po instrumentima, godišnji rast generiran je ubrzanjem rasta gotovinskih nenamjenskih kredita (sa 6,3% na kraju lipnja na 8,6% na kraju rujna), stambenih kredita (s 9,3% na 10,0%) i ostalih kredita (s -1,2% na 0,5%). U odnosu na kraj lipnja 2023., krediti stanovništvu porasli su za 0,6 mlrd. eura ili 2,9%, od čega se 66,7% ili 0,4 mlrd. eura odnosi na stambene kredite. Gotovinski nenamjenski krediti zabilježili su rast na mjesečnoj razini za 0,2 mlrd. eura ili 2,7%, dok su svi ostali krediti namijenjeni kućanstvima porasli za 1,1%.
Na osnovi stanja, gotovinski nenamjenski krediti iznosili su krajem rujna 7,8 mlrd. eura ili 36,5% ukupnih kredita. Rast promatrane kategorije ubrzava od početka godine na godišnjoj razini, a pozitivne godišnje stope rasta traju od srpnja 2021. Navedeno je vjerojatno zrcalilo očekivanja o rastu kamatnih stopa, rastuće potrebe za financijskim pozajmicama te, s druge strane, snažniju sklonost nabavi trajnih potrošnih dobara uslijed rasta nominalnih (i realnih) plaća.
Stambeni krediti s iznosom od 10,7 mlrd. eura čine više od 50% ukupnih kredita plasiranih stanovništvu. Solidan rast stambenih kredita tijekom trećeg tromjesečja zrcalio je posljednji krug dodjele državnih subvencija za stambene kredite. Prema kraju godine za očekivati je skromniju potražnju za stambenim kreditima.
Treća najveća stavka, prekoračenja po transakcijskim računima, s iznosom od 804 mil. eura (3,8% ukupnih kredita), bilježe pad na godišnjoj razini od kraja 2022. Krediti po kreditnim karticama (1,8% ukupnih kredita) iznosili su na osnovi stanja 390,7 mil. eura, a u rujnu je prekinut rast na godišnjoj razini koji je trajao osam mjeseci uzastopnih mjeseci.
Prema posljednjim podacima ESB-a za treće tromjesečje, osim postepenog prelijevanja referentnih kamatnih stopa ESB-a na kamatne stope na kredite na domaćem tržištu, nastavili su se pooštravati i standardi odobravanja kredita stanovništvu. U čimbenike koji su utjecali na strože standarde mogu se uključiti, primjerice, trošak izvora sredstava i bilančna ograničenja banaka, percepcija rizika, odnosno nepovoljna očekivanja o trenutnim uvjetima i ekonomskim izgledima gospodarstva, perspektiva tržišta nekretnina kod stambenih kredita i kreditna sposobnost dužnika te rizici kolaterala kod potrošačkih i ostalih kredita.
Stanovništvo se u rujnu zaduživalo po malo višim kamatnim stopama u odnosu na mjesec ranije. Kamatna stopa na prvi put ugovorene stambene kredite u rujnu se povećala za 12 baznih bodova u odnosu na kolovoz, na razinu od 3,7%. Istovremeno je kamatna stopa na prvi put ugovorene gotovinske nenamjenske kredite ostala gotovo nepromijenjena na mjesečnoj razini (+2bb) te je u rujnu iznosila 6,1%. Dosadašnji relativno skroman prijenos ključnih kamatnih stopa na kamatne stope na kredite plasirane stanovništvu posljedica je, između ostalog, i zakonske regulacije, odnosno zakonskog ograničenja najviše dopuštene kamatne stope na kredite s promjenjivom stopom. Transmisija monetarne politike na domaće uvjete financiranja prenosi se sporije u skladu sa specifičnostima tržišta, ali je ona sasvim izgledna i nastavit će se i u narednom tromjesečju.
