Nezadovoljstvo potrošača kulminira i jer su banke, podsjetimo, revidirale tarife svojih naknada uslijed zahtjeva Hrvatske narodne banke da izrade metodologiju po kojoj formiraju cijene usluga. Iako je intencija HNB-a bila podsjetiti banke da ne mogu naknade mijenjati kako se sjete, one su HNB-ov zahtjev iskoristile da bi učinile upravo suprotno, odnosno povećale dio naknada.
Tijekom proljeća očekuje se novi val povećanja naknada jer bankari tvrde da i njima rastu troškovi poslovanja, a sve skupa samo će se nasložiti na lanjska poskupljenja u tom sektoru. Paralelno, ministar financija Marko Primorac poručio je da je spreman zakon po kojem bi jedan račun za građane u banci, onaj na koji moraju primati plaću ili mirovinu, morao biti besplatan, uz određeni opseg usluga na koji bi građani imali pravo.
Primorac kaže kako se samo čeka da HNB izvijesti o rezultatima okružnice koju je poslao bankama. Iz HNB-a su pak poručili da će to napraviti do kraja tromjesečja, a istovremeno su na bankare apelirali da ne dižu naknade. Čak je održan i sastanak u središnjoj banci, no teško da će od toga išta biti. Što se tiče Primorčeva zakona, i njegovu su najavu banke svojevremeno okrenule u svoju korist, pa je tako Zaba još jesenas ukinula naknadu na osnovni račun, ali povećala cijene drugih usluga.
Vjerojatno će i sada, ako zakon stupi na snagu, dio onoga što će izgubiti na besplatnom računu, banke samo prebaciti na ostale cijene, odnosno opet opteretiti klijente. Banke u Hrvatskoj samo su u prvih devet mjeseci prošle godine ostvarile dobit od 1,2 milijarde eura, a čeka se i zadnje tromjesečje.
Oko polovicu godišnje dobiti namaknu zapravo kroz kamatne prihode za viškove koje drže na računu kod HNB-a, sukladno politici ECB-a. Kada govorimo o ukupnom prihodu banaka u Republici Hrvatskoj ostvarenom od svih naknada i provizija naplaćenih svim sektorima u razdoblju od 2019. do 2023. godine, podaci HNB-a kažu da se udio neto prihoda od naknada i provizija u ukupnom neto prihodu iz poslovanja banaka kretao između 22 i 25 posto, uz blagi rast u 2021. i 2022. godini.
Međutim, kaže HNB, nakon promjene monetarne politike i snažnog rasta kamatnih prihoda banaka, u 2023. taj se udio uslijed rasta kamatnih prihoda smanjio na 19 posto. Na razini bankovnog sustava EU-a, udio neto prihoda od naknada i provizija u ukupnom neto prihodu veći je u odnosu na bankovni sustav Hrvatske, te se od 2016. do 2023. kretao između 28 i 33 posto. No, ukoliko gledamo ukupne prihoda banaka od svih naknada i provizija naplaćene sektoru kućanstva u 2023., veći su za 11,5 posto u usporedbi s prihodima iz 2019., zaključuje HNB.
