GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Perko prognozira će se kretati kamatne stope u 2024.

Perko prognozira će se kretati kamatne stope u 2024.
PROGNOZE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 27.12.2023 / 08:18
Autor: SEEbiz
ZAGREB - Tamara Perko, direktorica Hrvatske udruge banaka, prognozirala je glavne makroekonomske i financijske trendove za 2024..

Perko je za HRT pojasnila što se može očekivati u Hrvatskoj u 2024. u makroekonomskom smislu te koliko će gospodarstvo rasti, a inflacija pasti.

- Makroekonomisti Hrvatske banke nešto su konzervativniji od HNB-a s prognozom rasta za 2024. na razini od 2,5%, dok je HNB-ova prognoza 3%. Naravno, uvijek govorimo o prognozama, pa ostaje za vidjeti gdje ćemo se zaista naći. Inflacija je također jedna od aktualnih tema. Mjereno prema indeksu potrošačkih cijena, makroekonomisti prognoziraju završetak 2023. godine na razini od 8%, a u 2024. očekuje se značajan pad inflacije na razinu od 3,6%, rekla je Perko.

Europska središnja banka je već ove godine prestala s podizanjem kamatnih stopa i najavljuje njihovo snižavanje u 2024. te je Perko objasnila što očekuje po tom pitanju.

- U srpnju 2022. godine imali smo prvo podizanje kamatnih stopa, nakon čega je uslijedilo 10 uzastopnih podizanja, što je ukupno rezultiralo povećanjem za 4,5 postotnih bodova. To je najveće povećanje kamatnih stopa u povijesti. Na zadnjoj sjednici u rujnu bilo je zadnje podizanje kamatnih stopa, a na dvije sljedeće sjednice Europske središnje banke nije bilo promjena. To znači da smo dosegli vrhunac. Trenutno smo u fazi stagnacije, odnosno imamo pauzu. Sada se glavno pitanje više ne odnosi na to kada će se podići kamatne stope i za koliko, već se sada postavlja pitanje što će se događati u 2024. kada će započeti smanjivanje i za koliko. Većina analitičara smatra da će to biti u drugoj polovici 2024. godine, s nekim konsenzusom između 0,5% i 0,75% bodova, istaknula je Perko.

Ove godine su rasle kamatne stope no to nije previše utjecalo na potražnju za kreditima.

- U Hrvatskoj imamo stabilan rast kredita. Ako govorimo o stambenim kreditima, govorim o podacima za listopad, to su zadnji podaci koje imam, rast stambenih kredita stabilan je na razini od oko 10%, rast nenamjenskih i gotovinskih kredita na uzlaznoj je putanji preko 9% trenutno. Kada govorimo o sektoru poduzeća, imamo krivulju pada, međutim i dalje je rast od preko 6%. To je nekakva trenutna dinamika rasta kredita. Moram napomenuti da su kamatne stope u Hrvatskoj na najnižim razinama u EU-u. Dakle, bez obzira na ovaj jaki rast kamatnih stopa sa strane Europske središnje banke, prelijevanje je u Hrvatskoj bilo puno blaže i puno sporije, naglasila je direktorica HUB-a.

Upitana što možemo očekivati u 2024. Perko je rekla kako se očekuje rast gospodarstva, a tako i samim time i rast kredita koji prati rast gospodarstva.

- Ono što očekujemo je i povećanu osobnu potrošnju i rast izvoza. Recimo u 2023. smo imali pad izvoza, što naravno opet utječe na oporavak naših glavnih vanjskotrgovinskih partnera. Nadamo se, i znakovi pokazuju, da će naši glavni vanjskotrgovinski partner izaći iz recesije u 2024. Očekuje se rast izvoza, samim time mi očekujemo da će i krediti i dalje biti u fazi rasta, navela je.

Priča oko švicarskog franka je nešto što već dugi niz godina opterećuje hrvatsku javnost i hrvatski bankarski sektor. Nikako da se završi. Na pitanje hoće li 2024. biti godina u kojoj to prestaje biti tema, Perko je rekla da je to tema koja je već trebala imati svoj završetak. Podsjetila je da je Zakon o konverziji donesen još 2015. godine te da je ta tema već trebala biti zatvorena i zaključena.

- Zakonom o konverziji banke su bile obvezne na zahtjev potrošača konvertirati kredit te samim time svesti ih u ravnopravan položaj s korisnicima kredita u eurima. Banke su to odradile i još u 2015. godini imale su trošak od milijardu eura. Dakle, prije osam godina milijardu eura troška, što nije zanemarivo. Međutim, pitanje se i dalje otvara, aktualizira. Imali smo odluke Vrhovnog suda, imali smo odluke Europskog suda, koji su rekli da su konverzije valjane. Naš je stav da je priča završena. Ako ne bi bila, svaka daljnja obeštećenja korisnika kredita u švicarskim francima de facto bi dovela do diskriminatornog položaja svih ostalih koji su uzeli kredite u drugim valutama, s obzirom na to da su zakonom o konverziji korisnici kredita izjednačeni, objasnila je Perko.

Tagovi: PERKO, HUB, KAMATE, DEPOZITI, ŠTEDNJA, FRANAK
PROČITAJ I OVO
Zapadne banke lani su Rusiji platile više od 800 milijuna eura poreza, najviše Raiffeisen
ENORMNO
Zapadne banke lani su Rusiji platile više od 800 milijuna eura poreza, najviše Raiffeisen
MOSKVA - Najveće zapadne banke koje i dalje, unatoč svim ograničenjima, posluju u Rusiji prošle su godine Kremlju platile više od 800 milijuna eura poreza što je četiri puta više u odnosu na godine prije invazije na Ukrajinu.
Deutsche Bank očekuje da će sudski sporovi u vezi Postbanka pogoditi dobit u ostatku godine
POSLJEDICE
Deutsche Bank očekuje da će sudski sporovi u vezi Postbanka pogoditi dobit u ostatku godine
FRANKFURT - Njemački zajmodavac Deutsche Bank očekuje da će tekući sudski spor u vezi s njegovom akvizicijom maloprodajne poštanske banke Postbank utjecati na profitabilnost u drugom tromjesečju i cijeloj godini.
HPB: Neto dobit u prvom kvartalu skočila 33%
SKOK
HPB: Neto dobit u prvom kvartalu skočila 33%
ZAGREB - Hrvatska poštanska banka je i u 2024. nastavila s pozitivnim trendovima, što se prvenstveno reflektira u neto dobiti od 24 milijuna eura, odnosno, 33 posto više nego u istom tromjesečju 2023. godine, odnosno, za 58 posto bolje od prethodnog tromjesečja.
Kostić sredinom svibnja objavljuje ponudu za Addiko
PONUDA
Kostić sredinom svibnja objavljuje ponudu za Addiko
BEČ - Tvrtka Agri Europe Cyprus srpskog biznismena Miodraga Kostića sredinom svibnja objavit će ponudu za preuzimanje dionica bečke Addiko Bank AG.
Stambeni krediti usporavaju, gotovinski ubrzavaju
KREDITIRANJE
Stambeni krediti usporavaju, gotovinski ubrzavaju
ANALIZA - Prema posljednjim podacima HNB-a, ukupni krediti drugih monetarnih financijskih institucija institucionalnim sektorima iznosili su na kraju veljače 2024., na osnovi stanja, 43,1 mlrd. eura.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE