Njemačke banke suočene s rastućim izazovima

To je svojevrsni toplomjer bankarskog sektora: Njemačka središnja banka svake godine u Frankfurtu objavljuje izvješće o stanju njemačkog financijskog sustava. Riječ je o Izvješću o financijskoj stabilnosti. A temperatura je, moglo bi se reći, u posljednje vrijeme nešto porasla.

Prema procjeni Njemačke središnje banke, povećali su se rizici za njemački financijski sustav. Opasnosti su čak veće nego prethodnih godina, izjavio je član uprave Bundesbanka Michael Theurer predstavljajući najnovije izvješće. „Vide se jasni znakovi za uzbunu.”

Theurer, koji je u Saveznoj banci zadužen za financijsku stabilnost, kao primjer navodi sve agresivnije kibernetičke napade. Umjetna inteligencija povećava njihovu razornu snagu i brzinu. „Naravno da je opasno ako zbog toga dođe do zastoja u platnom prometu ili krađe osjetljivih podataka klijenata.”

Theurer kaže da su i same kreditne institucije već prepoznale taj problem. Poziva ih da što prije uklone nedostatke u sigurnosti. Posljednjih su godina dovoljno zaradile i taj novac mogu uložiti u svoje informatičke sustave. „Njemačke kreditne institucije u cjelini dobro su kapitalizirane i raspolažu dovoljnim vlastitim kapitalom.” Njemački financijski sustav je sve u svemu, prilično otporan.

Opasni „truli" krediti

Theurer smatra da bi banke trebale poduzeti i mjere opreza zbog sve većeg broja nenaplativih kredita. „Broj stečajeva poduzeća najveći je u posljednjih nekoliko godina”, rekao je član uprave Bundesbanka. Banke su pogođene i zato što su upravo tim poduzećima odobrile kredite. Osim toga, poduzeća koja zapadnu u financijske poteškoće često otpuštaju radnike pa oni sve češće ne mogu otplaćivati svoje kredite. Udio „loših" kredita uporno raste od sredine 2025. godine.

Theurer je zabrinut i zbog aktualnih zbivanja na burzama: „Vlada zlatna groznica oko umjetne inteligencije, odnosno oko tvrtki povezanih s umjetnom inteligencijom”, rekao je predstavnik središnje banke. „Njihove dionice na burzama ruše rekorde jedan za drugim i postoji opasnost od korekcije cijena.”

U najgorem slučaju Theurer strahuje od udarnih valova koji bi mogli zahvatiti svjetski financijski sustav u korekcijama tih „balona" u što su se neke dionice pretvorile. Prvi nagovještaj takvog razvoja događaja pojavio se prije otprilike tjedan dana, kada su se pojavile sumnje u isplativost poslovanja tih tvrtki iz sektora umjetne inteligencije nakon pobjede demokrata na nedavnim izborima u SAD-u. Bundesbank u tome vidi i opasnost od prelijevanja problema na njemačke banke.

Sve opasnije i državne obveznice

Još jedan problem su državne obveznice zemalja EU-a koje posjeduju mnoge kreditne institucije kao dio svog kapitala. U Izvješću o financijskoj stabilnosti se upozorava na sve veću zaduženost tih zemalja. Zbog toga bi državne obveznice mogle sve više gubiti na vrijednosti, upozorava stručnjak za financijska tržišta Emanuel Mönch s Frankfurtske škole za financije i menadžment.

On zasad ne vidi opasnost od nove dužničke krize u zoni eura, ali upozorava: „Situacija je vrlo krhka, prije svega u Francuskoj koja je jako zadužena.” Sada je ključno hoće li ta zemlja uspjeti dovesti svoje financije u red i politički se stabilizirati. Predsjednički izbori u Francuskoj održat će se u travnju sljedeće godine.

Osim klasičnih banaka postoje i druge novčarske institucije, takozvane banke u sjeni. „Tu ubrajamo investicijske fondove, mirovinske fondove, privatne zajmodavce, leasing-tvrtke i trgovce vrijednosnim papirima”, objašnjava Mönch. Te se tvrtke često bave poslovima sličnima bankarskima, ali nemaju bankovne dozvole pa ne podliježu istim pravilima. Unatoč tome, usko su povezane s njemačkim financijskim sustavom.

Bundesbank ističe da je riječ o sektoru koji snažno raste, ali je slabo reguliran. Kako bi se mogli pravilno procijeniti rizici u tom području, nužno je prikupiti više podataka. Potrebna je i bolja međunarodna suradnja, primjerice sa Sjedinjenim Američkim Državama. Za sad, Bundesbank nema gotovo nikakvog uvida u prevelik dio tog sektora.