Čuvalo: HBOR do sada u investicijske fondove uložio više od 150 milijuna eura

Govoreći na 3. HBOR Invest konferenciji, posvećenoj temi razvoja tržišta rizičnog kapitala i alternativnih izvora financiranja, Čuvalo je kazao da su 152 milijuna eura uložena u 12 različitih investicijskih fondova, od čega ih devet većinski djeluje na domaćem tržištu, a tri su nastala u okviru Inicijative triju mora. Devet fondova koji dominantno posluju na domaćem tržištu do sada su prikupili više od 700 milijuna eura kapitala, namijenjenog ulaganju u male i srednje poduzetnike, a do sada su u različitim sektorima proveli više od 270 individualnih ulaganja. Povrh 12 fondova, HBOR je uložio i 30 milijuna eura u još tri fonda koji se nalaze u fazi osnivanja, napomenuo je Čuvalo.

Novac za ulaganja u fondove, kazao je, najvećim dijelom je došao iz HBOR-ovih sredstava, a manjim dijelom od Vlade i iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO).

Kada je riječ o investicijskoj strategiji koja prati alternativne investicijske fondove, Čuvalo je istaknuo da je HBOR-u cilj “popuniti tržišne nedostatke”, to jest “djelovati u onim tržišnim nišama gdje nedostaje privatni kapital i gdje je potrebno djelovanje državne financijske institucije”. Također, cilj je privući i druge privatne institucionalne ulagače, kao i razvoj samog tržišta, što se čini kroz poticanje osnivanja novih investicijskih fondova.

HBOR nastoji pokriti sve vrste investicijskih fondova

Prema Čuvalovim riječima, HBOR nastoji pokriti sve vrste investicijskih fondova te sudjelovati u podršci poduzetnicima u cijelom njihovom životnom ciklusu. Tako financira poduzetničke potporne institucije poput zagrebačkog ZICER-a, bitne u ranoj fazi poduzetničkog pothvata, ulaže u “venture capital” fondove usmjerene na inovativne male i srednje poduzetnike, kao i u “private equity” fondove koji “ciljaju” poduzeća u zrelijoj fazi, kojima je potreban kapital za daljnje iskorake. Financira i fondove za transfer tehnologija koji financijsku podržavaju istraživačke projekte sve do njihove komercijalizacije i prijenosa u realni sektor, tu su i ulaganja u “mezzanine” fondove, a od ove godine i u infrastrukturne investicijske fondove. Konkretno, riječ je o “Infrastrukturnom fondu fondova” Inicijative triju mora, čiji su inicijatori Europski investicijski fond (EIF) te razvojne banke šest zemalja, pa tako i HBOR.

Čuvalo je podsjetio na novi zakon o HBOR-u, pa tako i povećanje temeljnog kapitala te razvojne banke s gotovo milijardu eura na gotovo dvije milijarde. U tom povećanju 411 milijuna eura se odnosi na “svježe uplaćeni” kapital iz NPOO-a, koji će biti uložen u tri bitna sektora – 203 milijuna eura u digitalnu tranziciju, 133 milijuna eura u obranu i sigurnost, a 74 milijuna eura u projekte zelene tranzicije, podsjetio je.

Istaknuo je da je vrijednost HBOR-ovih poslovnih aktivnosti u prvih deset mjeseci dosegnula 1,85 milijardi eura, što je 18 posto više u odnosu na isto razdoblje lani. Nada se da će do kraja godine taj iznos dosegnuti dvije milijarde eura, što bi bio najbolji rezultat banke od osnutka. Pritom, naveo je, u strukturi poslovne aktivnosti i dalje dominiraju krediti, kojih je u prvih deset mjeseci ove godine odobreno u vrijednosti većoj od 1,4 milijarde eura, od čega se 75 posto ili oko milijardu eura odnosi na kredite za nove investicije.

“Imamo ambiciozne planove, dobru podlogu za to smo dobili kroz provedenu dokapitalizaciju koja nas je dodatno financijski osnažila i to govori o jasnom strateškom smjeru za dalje, a to je nastavak širenja naših poslovnih aktivnosti”, poručio je Čuvalo.

Ćorić naglasio važnost stabilnog makroekonomskog okvira

Kada je riječ o novim mogućnostima financiranja koje su u pripremi, između ostalog je spomenuo i projekt pre-IPO fonda, za koji se očekuje da će biti operativan u drugoj polovici iduće godine. Trenutno je u tijeku proces odabira društva za upravljanje tim fondom, a HBOR u fond planira uložiti 30 milijuna eura vlastitog novca te se pozicionirati kao “sidreni ulagatelj”, rekao je Čuvalo.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić je rekao da za daljnji razvoj “eko sustava”, bitnog i za jačanje tržišta kapitala, Vlada može doprinijeti kreiranjem stabilnog makroekonomskog okvira. Također, za nastavak rasta gospodarstva i u 2027. godini, koji je trenutno projiciran na 2,1 posto, prema Ćorićevim riječima potrebne su relativno stabilne geopolitičke okolnosti, kao i aktiviranje svih mogućih potencijala domaćeg tržišta, pa i putem tržišta kapitala, pri čemu je upravo apostrofirao aktivnosti HBOR-a oko uspostave pre-IPO fonda.

Rekao je i da za dodatan angažman privatnog kapitala na tržištu kapitala dobru pretpostavku daje projekt Hrvatskog investicijskog računa (HIR), koji će zaživjeti od 1. siječnja iduće godine, a “ponudu i potražnju” bi trebali “dodatno obogatiti” i novi IPO-i.