Za guvernera ga je predložio saborski Odbor za izbor i imenovanja, nakon što je prethodno dobio i podršku saborskog Odbora za financije i državni proračun.
Ante Žigman rođen je 8. svibnja 1972. u Zagrebu. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je nastavio akademsko obrazovanje te stekao magisterij i doktorat znanosti iz područja ekonomije.
Karijeru je započeo upravo u Hrvatskoj narodnoj banci te je obnašao niz funkcija u privatnom i javnom sektoru. Od 1996. do 2000. radio je kao pripravnik, zatim kao stručni suradnik i voditelj odjela u Hrvatskoj narodnoj banci. Od listopada 2000. do siječnja 2004. bio je glavni ekonomist u Raiffeisen banci (RBA), jednoj od vodećih banaka u Hrvatskoj, gdje je bio zadužen za makroekonomske analize i prognoze. Od 2004. do 2008. u Ministarstvu financija, najprije kao pomoćnik ministra za makroekonomske analize i prognoze, a zatim kao državni tajnik. Nakon toga, od ožujka 2008. do ožujka 2011., bio je i član uprave Partner banke, a od 2008. do 2011. bio je član uprave banke. Savjetnik u Uredu guvernera HNB-a za područje fiskalne politike bio je od 2011. do 2018. Za to vrijeme obnašao je dužnost potpredsjednika Povjerenstva za fiskalnu politiku Hrvatskoga sabora te člana pododbora za javni dug Gospodarskog i financijskog odbora.
Na funkciju predsjednika Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) Hrvatski sabor imenovao ga je 2018. godine. Pod njegovim vodstvom, imovina sektora koji nadzire Hanfa narasla je na preko 111 milijardi eura, čineći gotovo 30 posto ukupne imovine cjelokupnog financijskog sustava Hrvatske.
U Hanfi je bio odgovoran za regulaciju i nadzor nebankarskoga financijskog sektora, uključujući tržište kapitala, osiguranje, investicijske i mirovinske fondove te pružatelje usluga virtualne imovine. U veljači 2024. imenovan je na drugi šestogodišnji mandat na toj funkciji. Obnašao je više europskih funkcija, bio je član Odbora nadzornih tijela, Upravnog odbora i Odbora za kontrolu kvalitete Europskoga nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA), gdje je ujedno predsjedavao Upravljačkim odborom za rizike i financijsku stabilnost. Uz to, bio je član Odbora nadzornih tijela Europskoga nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) te član njegova Upravnog odbora.
Autor je niza znanstvenih i stručnih radova iz područja fiskalne politike i financija te sudjeluje u nastavi na visokim učilištima i fakultetima kao predavač kolegija iz područja ekonomije i financija.
Podsjetimo, prethodno je Boris Vujčić, istaknuti hrvatski ekonomist i sveučilišni profesor, nakon više od desetljeća na čelu Hrvatske narodne banke (HNB), svoju karijeru okrunio izborom za potpredsjednika Europske središnje banke (ECB). U siječnju 2026. godine, na sastanku Eurogrupe u Bruxellesu, Vujčić je u finalnom krugu izbora pobijedio finskog protukandidata Ollija Rehna, čime je praktički osigurao jednu od najprestižnijih pozicija u svijetu europskih financija. Time će, vrlo je izgledno, napustiti guvernersku fotelju prije isteka svog trećeg mandata, koji mu je Hrvatski sabor povjerio u srpnju 2024. godine. Njegov odlazak u Frankfurt predstavlja vrhunac karijere tijekom koje je Hrvatsku proveo kroz proces pristupanja Europskoj uniji, a potom i kroz zahtjevan proces uvođenja eura, što ostaje njegovo ključno postignuće i ostavština na čelu HNB-a.
