Volkswagen prestigao i Teslu u utrci za robotaksije

Problem mobilnosti bi daleko odmakao kad bi bilo jeftinih i ugodnih zajedničkih vozila. A da bi bili jeftini za korištenje, to neminovno mora značiti da u njemu ne može biti i vozač koji će primati plaću i živjeti od tih vožnji. Pilot-projekti s autonomnim automobilima i bezvozačkim mini-autobusima postoje već godinama, primjerice u SAD-u i Kini.I u Njemačkoj se takva vozila testiraju. No odobrenje za takav tip vozila tzv. sustave razine 4, dakle za vozila koja voze potpuno autonomno bez vozača, u Njemačkoj zasad ne postoji – iako bi to, prema Njemačkom uredu za motorna vozila, bilo pravno moguće u Njemačkoj i EU. Zbog toga se činilo da je još daleko i nekakvo šire uvođenje robotaksija.

Volkswagen ima velikih ambicija

Sada VW izlazi u prvi plan: model ID Buzz AD (AD = autonomna vožnja), električni Transporter bez vozača, vozi razinom 4 na unaprijed definiranim rutama. Jer autonomna vožnja još uvijek pati od mnogih "dječjih bolesti” umjetne inteligencije: golem joj je problem uopće naći cestu kad padne snijeg, lako će je zbuniti i nekakva naljepnica na prometnom znaku. No ako je predviđeno da uvijek vozi točno istim putem, onda su i ti problemi bitno manji.

U utorak (17. 6. 2025.) je u Hamburgu najveći europski proizvođač automobila predstavio serijsku verziju tog samovozećeg vozila. ID Buzz AD će se od 2026. koristiti najprije samo u Hamburgu i Los Angelesu – no planira se ponuditi to vozilo čitavom nizu drugih gradova.

To se čuje i u pogonu u Hannoveru: „Ništa u proizvodnji ovog Buzza nije planirano kao mala serija“, kaže Christian Senger, član uprave VW-a zadužen za autonomnu vožnju kod lakih gospodarskih vozila. Ambicija je velika serija: iz tvornice u Hannoveru bi trebalo sa trake sići preko 10.000 takvih vozila. „Vjerujemo da možemo postati vodeći ponuđač u Europi.“

Prvog kupca VW već ima – riječ je o Uberu. U travnju su dvije tvrtke sklopile suradnju u SAD-u. Uber planira u sljedećih deset godina nabaviti do 10.000 primjeraka VW-ova E-Bullija, kaže Senger.

Tesla želi biti (pre)sigurna

S predstavljanjem ID Buzza AD, VW je preduhitrio Teslu. Elon Musk najavio je da će u nedjelju (22. 6.) predstaviti svoj samovozeći automobil. No to još nije sigurno. „Izuzetno smo paranoični kad je riječ o sigurnosti pa se datum može pomaknuti", poručio je Musk na platformi X.

Policajac pretražuje olupinu automobila Tesle nakon udesa u Teksasu 2021.Policajac pretražuje olupinu automobila Tesle nakon udesa u Teksasu 2021.

Tesla planira javne vožnje robotaksijem s Modelom Y najprije sa samo 10 do 20 vozila u jednom dijelu teksaškog grada Austina. Kao i obično, Musk razmišlja u velikim razmjerima. U svibnju je za CBS izjavio da bi za nekoliko mjeseci na cestama trebalo biti oko 1000 Tesla-robotaksija, a do kraja iduće godine čak stotine tisuća.

Musk je također najavio još u svibnju da će do kraja godine autonomna vožnja biti dostupna i privatnim vlasnicima Tesli u više američkih gradova. No to smo od Muska već čuli: još 2017., dakle prije osam godina je tvrdio kako će tu funkciju omogućiti „u sljedeće dvije godine“.

Gužva u autonomnoj vožnji

U području autonomne vožnje trenutačno vodi Googleova tvrtka Waymo. Njeni bezvozački robotaksiji voze u više američkih gradova i već sada ostvaruju više od 250.000 komercijalnih vožnji s putnicima tjedno. Najčešće se koriste preuređeni električni automobili marke Jaguar. Waymo je u svibnju najavio da će iduće godine udvostručiti broj svojih vozila.

I Amazon sudjeluje u utrci za autonomnu mobilnost budućnosti. Njegova tvrtka Zoox želi na ulice Las Vegasa i San Franciska pustiti robotaksije kod kojih čovjek uopće više niti ne može intervenirati, dakle bez volana i pedala, ali onda s prostorom za četiri putnika.

Kina također planira riješiti prometne probleme autonomnim vozilima. Googleov konkurent Baidu upravlja flotom od oko 1000 robotaksija Apollo Go koji su u prvom kvartalu obavili više od 1,4 milijuna vožnji. Kineska tvrtka Pony.ai ima flotu od preko 300 robotaksija i planira je proširiti na do 3000 vozila do kraja 2026. Tvrtka WeRide ima oko 400 vozila.

Goldman Sachs procjenjuje da će do 2030. na kineskim cestama voziti oko 500.000 robotaksija u više od deset gradova. U Kini se više ne postavlja pitanje je li autonomna vožnja moguća, nego kako će poduzeća komercijalno iskoristiti njezin munjeviti razvoj.

I poslovno se tu proriče golema zarada: ukupni prihod sektora robotaksija u Kini ove godine iznosi 54 milijuna dolara, a do 2035. mogao bi narasti na 47 milijardi dolara, procjenjuje ova savjetnička tvrtka.

Privatni vlasnici nisu zanimljivi

VW s novim E-Transporterom AD ne cilja na privatne korisnike. Umjesto toga, želi isporučivati vozila poslovnim korisnicima, upraviteljima flota i prometnim poduzećima – uključujući kompletnu softversku platformu, aplikaciju za rezervacije, sustav za upravljanje flotom i paket održavanja. U Hamburgu VW već surađuje s komunalnom službom HVV. S berlinskim prijevoznikom BVG potpisana je izjava o namjeri.

VW se nada da će do kraja 2026. dobiti odobrenje za bezvozački rad u Europi i SAD-u. Tad više ne bi bio potreban sigurnosni vozač. To bi bilo prvo takvo odobrenje za autonomnu vožnju razine 4 u Europi.

No, postoji i "problemčić”: VW zasad uopće ne računa s nekakvom dobiti. „U početku se neće zarađivati“, kaže Senger. Dugoročno, to bi trebala biti druga pjesma: autonomna vožnja obećava znatno veću dobit nego klasična proizvodnja automobila. „To je velika prilika da se koncernu VW otvori nova budućnost.“

Točna cijena još nije poznata, ali ID Buzz AD neće biti jeftin – kupci će, prema Sengeru, morati računati i sa par stotina tisuća eura. Zbog toga Savez njemačkih komunalnih prometnih službi (VDV) traži nacionalno usklađenu strategiju s dugoročnim financiranjem i uz javnu potporu, kako bi se na domaćem tržištu stvorio sektor koji bi mogao biti uzor i u inozemstvu.

To nije daleko niti od ambicija ove njemačke koalicije. U sporazumu CDU/CSU i SPD-a ionako piše kako će „učiniti Njemačku vodećim tržištem za autonomnu vožnju i zajedno s pokrajinama razviti i sufinancirati regionalne modele." Za prijelaz iz pilot-projekta u redovni promet potreban je, prema Ingu Wortmannu iz VDV-a, poticaj od oko tri milijarde eura.