Dio te opreme koja se financira isključivo iz sredstava Nacionalnog programa sigurnosti prometa na cestama, već je u sastavu policije. Na ukupno 363 lokacije diljem Hrvatske u 2023. godini, što je za 30-ak više nego 2022. godine, prema podacima MUP-a iz listopada, postavljeni su fiksni uređaji (kamere) za nadzor brzine.
- Kamere koje će se u 2024. postaviti za nadzor brzine trebale biti instalirane u prvom polugodištu 2024. godine. Neće se postavljati na autoceste već na ostale ceste - rekao nam je Josip Mataija, voditelj Službe sigurnosti cestovnog prometa Ravnateljstva policije.
Najviše lokacija dosad postavljenih fiksnih uređaja je na području Policijske uprave splitsko-dalmatinske – čak 52, odnosno svaka sedma lokacija na hrvatskim cestama nalazi se upravo na području te policijske uprave. Grad s najviše lokacija je Zadar sa 17 lokacija. Čisto usporedbe radi, na području čitave Policijske uprave zagrebačke, pod koju spadaju Grad Zagreb i Zagrebačka županija, ukupno ima ‘samo‘ 18 lokacija. Osim toga još je 115 uređaja koji se sele s lokacije na lokaciju, a u svakom trećem od njih je kamera koja snima nadzor, ali sama ‘kutija‘ djeluje preventivno da vozači smanjuju brzinu.
U 2022. godini i Hrvatske autoceste su pokrenule implementaciju novog prometno-informacijskog sustava na svojim autocestama, u sklopu kojeg će se postaviti više od 1700 digitalnih kamera za novi sustav video nadzora i videodetekcije.
Novi sustav nadzora i upravljanja prometom Crocodile 2 Croatia (Cro 2 Cro) dio je projekta Crocodile, koji je pokrenut na europskoj razini. Uvođenjem ovog sustava osigurat će se koordinirano upravljanje i vođenje prometa i time Hrvatska postaje dio integriranog ITS-a (Inteligentni transportni sustavi) na europskim cestovnim pravcima. Ovaj sustav detektirat će svaku opasnu situaciju, a već sada policija i Hrvatske autoceste razmjenjuju podatke o opasnim situacijama na autocestama. Sličan sustav nadzora prometa i prekršaja postoji i na autocestama u Sloveniji i Austriji, posebno u tunelima gdje kamere snimaju svako prekoračenje brzine, koja je i dalje glavni uzročnik najtežih prometnih nesreća s poginulim osobama.
Većina kamera postavit će se u prvoj polovici 2024. godine, a osim brzine kamere će snimati one koji ne koriste sigurnosni pojas, koriste mobitel tijekom vožnje, kao i motoriste koji skrivaju registarske pločice. Međutim, pravni stručnjaci problematiziraju koliko je zadiranje kamerama u unutrašnjost vozila, a to se sasvim sigurno događa kad se snima da li vozač koristi sigurnosni pojas ili mobitel u vožnji, zadiranje u zonu privatnosti i narušavanje temeljnih ljudskih prava.
