GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Vjetroelektrane isplativa investicija, ali...

Vjetroelektrane isplativa investicija, ali...
ANALITIČARI
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 06.08.2018 / 08:40
Autor: SEEbiz / Jutarnji list
ZAGREB - Milijun eura uloženih u izgradnju vjetroelektrana generira 345 tisuća eura bruto dodane vrijednosti te stvori 14 novih radnih mjesta. No, ne samo to. Iako Hrvatska uvozi tehnologiju za gradnju vjetroelektrana, pozitivni učinci su svejedno vidljivi i prelijevaju u druge sektore, poput građevine.

Dio je to zaključaka iz rada "Economic Effects of Wind Power Plant Deployment on the Croatian Economy" Željka Lovrinčevića iDavora Mikulića s Ekonomskog instituta Zagreb te Damira Kečeka sa Sveučilišta Sjever, objavljen u uglednom znanstvenom časopisu iz područja energetike Energies.

U radu se vrši indirektna analiza učinkovitosti poticaja za obnovljive izvore energije (OIE) u Hrvatskoj kroz procjenu multiplikativnih učinaka izgradnje vjetroelektrana na zaposlenost i bruto dodanu vrijednost, piše Jutarnji list.

Naime, u cilju postizanja strateških ciljeva smanjenja onečišćenja okoliša od emisije CO2, Hrvatska je odlučila podržati proizvodnju energije iz OIE. Postupak unosa pojedinih vrsta postrojenja za proizvodnju električne energije u sustav OIE definiran je još 2010. godine.

Sukladno tome, investitori ugovaraju dugoročnu kupnju proizvedene energije s Hrvatskim operaterom tržišta energije (HROTE), uz potporu cijena koje su više od tržišnih. Ta shema feed-in tarifa, navodi se u radu, dovela je do značajnih pozitivnih rezultata, postignuvši cilj od 10 posto udjela iz OIE prije planiranog roka u 2020. godini (udio vjetroenergije u ukupnoj potrošnji električne energije u Hrvatskoj treba iznositi između devet i deset posto u 2020. godini).

Tako su, između ostalog, rezultati istraživanja pokazali da investicije i rad hrvatskih vjetroelektrana u razdoblju od 2007. do 2016. godine na godišnjoj razini generiraju od tri do 159 milijuna eura dodane vrijednosti. Istovremeno, ukupni broj zaposlenih koji je generiran na godišnjoj razini kroz investiranje i rad vjetroelektrana kretao se između 264 i 4192 te je svoj maksimum dosegnuo u 2013. godini.

Također, istraživanje je pokazalo i da je multiplikativni učinak jedne novčane jedinice uložene u investicije u vjetroelektrane u Hrvatskoj značajno niži u usporedbi s tehnološko razvijenijim zemljama poput SAD-a, Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva, Danske i ukupne Europske unije zato što Hrvatska uvozi značajan dio opreme neophodne za izgradnju vjetroelektrana.

Iako proizvodnja vjetroturbina i ostale opreme potrebne za vjetroelektrane još nije razvijena u Hrvatskoj, hrvatska industrija sudjeluju u opremanju elektrana, osobito s uslugama za ugradnju, građevinske radove, prijevoz i ostale prateće usluge. Stoga je novost ovog istraživanja da čak i ekonomije usmjerene prema stranoj tehnologiji bilježe socioekonomske koristi jer je analiza pokazala da su pozitivni učinci ipak prisutni te da se prelijevaju u sektore poput prijevoza, građevine i održavanja.

"Poticanje ulaganja u vjetroelektrane pozitivno pridonosi gospodarskoj aktivnosti dobavljača opreme i povezanih izvođača, ugradnji i održavanju takve opreme. Povećanje aktivnosti proizvođača opreme za OIE dovodi do povećanja zaposlenosti i potiče dodatni prihod za sektor kućanstva", navodi se u radu.

S obzirom na to da je trenutačno u izradi nova Energetska strategija Hrvatske, preporuka je da se mjerama industrijske i energetske politike domaći proizvođači uključe u nabavu opreme za vjetroelektrane kako bi se ukupni ekonomski učinak vjetroelektrana na dodanu vrijednost i zaposlenost u budućnosti povećao.

"Kao rezultat toga, ukupni ekonomski učinci razvoja vjetroelektrana na dodanu vrijednost i zaposlenost u budućnosti mogu postati još značajniji", zaključuju autori.

Tagovi: vjetroelektrane, Ekonomski institut, Željko Lovrinčević, energetika, obnovljivi izvori energije
PROČITAJ I OVO
Moderna traži hitno odobrenje za svoje cjepivo
CJEPIVO
Moderna traži hitno odobrenje za svoje cjepivo
NEW YORK - Biotehnološka kompanija Moderna apliciraće danas za hitno odobrenje svoje cjepivo od strane Američke agencije za hranu i lijekove (FDA), nakon što su testiranja pokazala visoku efikasnost i najnižu moguću razinu rizika.
Atlantic Grupa i Procaffe sklopili strateško partnerstvo
PARTNERI
Atlantic Grupa i Procaffe sklopili strateško partnerstvo
ZAGREB - Atlantic Grupa je ušla u strateško partnerstvo s tvrtkom Procaffe, koja je jedan od vodećih igrača na hrvatskom tržištu espresso kave.
Fortenova dogovorila preuzimanje udjela u društvu A.N.P. Energija i prodala udio u KHA četiri
DOGOVOR
Fortenova dogovorila preuzimanje udjela u društvu A.N.P. Energija i prodala udio u KHA četiri
ZAGREB - A.N.P. Energija d.o.o. jedini je vlasnik društva Energija Gradec d.o.o., tvrtke koja u svojem vlasništvu ima pet bioenergetskih postrojenja na području Slavonije i Središnje Hrvatske s instaliranim kapacitetom od 9,8 MW, koja koriste biomasu iz poljoprivrednih kompanija Fortenova grupe za proizvodnju električne energije iz bioplina.
Pošta Slovenije zbog epidemije bilježi rast volumena paketa
PAKETI
Pošta Slovenije zbog epidemije bilježi rast volumena paketa
MARIBOR - Ususret blagdanskom prosincu, Pošta Slovenije preporučuje pravodobnu dostavu paketa, narudžbi u internetskim trgovinama i poštanskih pošiljaka.
Korean Air se neće vratiti u Hrvatsku ni 2021.
LOŠE VIJESTI
Korean Air se neće vratiti u Hrvatsku ni 2021.
ZAGREB - Poznati korejski avioprijevoznik pokrenuo je charter liniju između Seula i Zagreba još u travnju 2012. godine. Hrvatska je od te godine postala pravi hit među južnokorejskim turistima koji su svake godine u našu zemlju dolazili u sve većem broju.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE