Strategija razvoja željeznice prepuna rupa

Za razliku od Strategije razvoja održivog turizma - mnogo manje važnog dokumenta s pripremom kojeg je javnost bila obavještavana u detalje - država iz nekog razloga nije imala previše interesa privući pažnju javnosti na ovaj dokument, a zašto je to tako vidi se čim se iščita šturi materijal koji je zasad u e-savjetovanju prikupio 64 komentara, uglavnom negativnih.

Za početak, dovoljno je reći kako je Strategija za desetogodišnji razvoj dotrajalog i ruiniranog željezničkog sustava raspisana na samo 48 stranica te da se odnosi i na 2022., iako je na javno savjetovanje upućena praktički u posljednjem kvartalu godine koju obuhvaća i iako je upitno kad će uopće biti prihvaćena.

U njoj izostaje i detaljna analiza postojećeg stanja sustava koji je kroz desetljeća nebrige sveden na najniže razine, ne računajući takozvanu SWOT analizu koja je sta la na sve skupa dvije stranice i koja nabraja samo načelne probleme - naprimjer, zastarjele parametre, brzinska ograničenja na mreži, kašnjenja vlakova i slično.

Kako je vidljivo iz dokumenta, ta je analiza dana na temelju radionica kojima su prisustvovali sudionici željezničkog sustava. No iz komentara koje su dosad u e-savjetovanje upućivale zainteresirane stranke, zamjerke su kako je dobar dio dionika bio isključen iz procesa (recimo, privatni operateri prijevoza tereta, izuzev HŽ Carga, koji tvrde da drže više od 50 posto prevezenog tereta), da se načelni navodi iz dokumenta nikako ne mogu shvatiti kao strateško opredjeljenje razvoja željeznica, a kamoli kao neka vizija, da nedostaju konkretne mjere, podaci o tijelima odgovornima za njihovu provedbu te ono najvažnije - odakle će se namaknuti novac da se išta od načelno navedenoga provede, piše novinarka Jutarnjeg lista Dora Koretić.