GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Sjeverni tok 2: Ruski plinovod u srce Europe

Sjeverni tok 2: Ruski plinovod u srce Europe
ENERGETIKA I POLITIKA
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 12.05.2018 / 14:07
Autor: SEEbiz / Deutsche Welle
BERLIN - Plinovod Sjeverni tok 2 je sporan projekt – oko njega se pletu veliki problemi u odnosima EU-a, SAD i Rusije. Prije nego što dođe do još većih trzavica, moraju se riješiti određeni problemi čiji je dio i Ukrajina.

Do sada je postojao samo na papiru: plinovod koji iz sjevernog Sibira preko Baltičkog mora vodi u Europu. Sjeverni tok 2 bi trebao ići paralelno sa Sjevernom tokom 1 koji postoji od 2011. godine. Novim plinovodom bi se s dodatnih 55 milijardi kubičnih metara godišnje moglo transportirati gotovo dvostruko više ruskog plina u Zapadnu Evropu. Cilj: do kraja 2019. bi plin trebalo poteći kroz nove cijevi. Ali dok se to ne dogodi moraju biti savladane brojne prepreke.

Ovaj plinovod je vrlo sporan i opterećuje odnose između Europe, SAD-a i Rusije. On je i u Njemačkoj sporan, ali ga tu uglavnom vide kao dobro sredstvo da se usavrši plinska infrastruktura u Europi. Kritički na njega gledaju Poljska, Ukrajina, i baltičke zemlje. I u SAD-u ima primjedbi.

U Europskoj komisiji stahuju da bi ovaj plinovod mogao povećti ovisnost od ruskog plina. Istočne članice EU-a i Ukrajina strahuju da bi zbog novog plinovoda mogle biti zaobiđene.

Tako je i ukrajinski predsjednik Petro Porošenko zatražio od Njemačke da odustane od planova za Sjeverni tok 2, jer bi oni značili „gospodarsku i energetsku blokadu" njegove zemlje. „Bez tranzita preko ukrajinskog teritorija, povećava se vjerojatnost izbijanja velikog sukoba između Rusije i Ukrajine", smatra i Jurij Vitrenko, direktor ukrajinskog koncerna Naftogaz. Ovaj projekt u svakom slučaju polarizira EU.

U Rusiji je glavni akter energetski koncern Gazprom. U njegovim rukama se nalazi i većinski udio u projektnom društvu Sjeverni tok 2 gde je predsjednik Upravnog odbora bivši njemački kancelar Gerhard Schröder. Više od 30 opsto ruskog plina se izvozi u Europu. Rusija namjerava povećati svoj izvoz u Europu, pri čemu se zalihe plina u Njemačkoj smanjuju, a tako je i u Nizozemskoj, Engleskoj i Norveškoj.

I pored spora, Bruxelles i Moskva znaju da su potrebni jedno drugom. Rusiji je potrebno tržište za naftu i plin a Europi – pouzdani izvori energije. Njemačka vlada odlučno odbacuje strah od prevelike ovisnosti od ruskog plina. Ona tvrdi da udio ruskog plina u njemačkoj potrošnji iznosi jednu trećinu.

Brenda Shaffer, stručnjakinja za Rusiju Seučilišta Gaorgetown, kaže: „Sumnjam da će zbog ovoga doći do krize između Europe i SAD"; „Ovaj plinovod donosi čistu energiju u Njemačku". Ona dodaje da se udio plina u energetskoj mješavini mora povećati kako Njemačka u sljedećem krugu gašenja nuklearki ne bi postala previše ovisna od termoelektrana. Osim toga, odnosi Rusije i Njemačke su vrlo važni i na trgovinu plinom se gleda kao na pozitivan aspekt tih odnosa.

„I treće, kada Rusija počne s proizvodnjom na arktičkom sjeveru, transport plina preko Ukrajine će postati osjetno skuplji", kaže Shaffer i dodaje da bi neke zemlje Istočne Europe, među kojima mnoge kritzraju Sjeverni tok, mogle dobiti sigurnost kada je riječ o opskrbi energijom.

Sjeverni tok 2 je početkom godine dobio potrebne dozvole za gradnju od njemačkih vlasti. I pored toga, njemačka kancelarka Angela Merkel je prilikom nedavnog posjeta Kijevu rekla da se s plinovodom ne može napredovati prije negoli se „jasno odredi uloga Ukrajine u tranzitu".

„To nije samo gospodarski projekt, već se mora povesti računa i o političkim čimbenicima", rekla je Merkel ukrajinskom predsjedniku Petru Porošenku.

Ukrajina je do sada uzimala tranzitnu pristojbu koja iznosi više od milijarde dolara godišnje. Buduća uloga Ukrajine je tako jedno od ključnih pitanja koje mora biti riješeno. Rusija želi sanjiti svoju ovisnost od Ukrajine.

Gradnju plinovoda moraju još odobriti i vlasti u Danskoj, Finskoj i Švedskoj, jer on vodi kroz njihova pomorska područja, ali samo u Danskoj i kroz njene teritorijalne vode. Zato riječ Danske ima veću težinu, a ona je najavila da će svoju suglasnost dati tek ako prilikom gradnje Sjevernog toka 2 Ukrajini budu učinjeni određeni ustupci. Sada i ruski predsednik Vladimir Putin govori da će ruski plin i dalje transportirati kroz Ukrajinu umjesto da do kraja sljedeće godine u potpunosti zaobiđe tu zemlju.

Ima i financijskih prepreka. Veliki dio projekta financira sam Gazprom, ali svoj udio imaju i dva njemačka koncerna, Wintershal i Uniper, s po 950 milijuna eura. Tako su ispoštovani i propisi EU-a prema kojima koncerni ne smiju imati sva postrojenja u svom vlasništvu te da i konkurenti moraju imati pristup njihovim plinovodima. Osim toga, zbog sankcija EU-a i SAD-a, Gazprom ne može tako lako dobivati kredite i tržišna vrijednost koncerna je s više od 350 milijardi dolara u 2008. spala na 50 milijardi dolara.

I SAD su protiv plinovoda. Ako u Europu poteče više plina iz Rusije, onda bi se mogla smanjiti potražnja plina iz SAD-a – i zato je predsjednik SAD-a Donald Trump zabrinut. Zato SAD i prijete petoro energteskih koncerna iz EU: Engiju, OMV-u, Shellu, Uniperu i Wintershalu, novčanim kaznama

Tagovi: Sjeverni tok 2, Gazprom, Njemačka, Europska unija, Wintershal, Uniper
PROČITAJ I OVO
Izvršni direktor Pfizera: Do kraja 2021. bit će više cjepiva nego je potrebno
NAJAVE
Izvršni direktor Pfizera: Do kraja 2021. bit će više cjepiva nego je potrebno
NEW YORK - Izvršni direktor tvrtke Pfizer Albert Bourla rekao je u srijedu da je uvjeren da će do kraja 2021. svijet proizvesti više doza cjepiva nego što je potrebno u borbi protiv pandemije koronavirusa.
Dubrovnik sredstvima EU nabavlja jedanaest niskopodnih autobusa
AUTOBUSI
Dubrovnik sredstvima EU nabavlja jedanaest niskopodnih autobusa
DUBROVNIK - Ugovor o nabavi 11 suvremenih niskopodnih autobusa za javni gradski prijevoz, sufinanciranih s 18 milijuna kuna iz fondova EU, potpisali su u srijedu u Dubrovniku direktor gradskog prijevoznika Libertas Dubrovnik Ante Vojvodić i direktor AutoHrvatska PSC Mario Fabek.
Poliklinika Sveti Rok postaje dio Affidea Grupe
ZDRAVSTVO
Poliklinika Sveti Rok postaje dio Affidea Grupe
ZAGREB – S misijom širenja portfelja u području privatne medicinske skrbi, Affidea, kao najveći europski pružatelj usluga u području dijagnostike, ambulantnog liječenja i liječenja karcinoma, objavila je kako je od prosinca dio njihove mreže medicinskih centara i ugledna zagrebačka poliklinika Sveti Rok.
Obiteljska poduzeća: U krizi je najvažnije ostati trezven
FORUM
Obiteljska poduzeća: U krizi je najvažnije ostati trezven
ZAGREB - Centar za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništva (CEPOR) organizirao je 1. prosinca 2020. on-line konferenciju Forum obiteljskih poduzeća.
SPAR Hrvatska djelatnicima dijeli božićnice u vrijednosti do 1.600 kuna
BOŽIĆNICE
SPAR Hrvatska djelatnicima dijeli božićnice u vrijednosti do 1.600 kuna
ZAGREB - SPAR Hrvatska sljedećeg tjedna počinje s isplatama božićnica u vrijednosti do 1.600 kuna za svoje djelatnike, ovisno o dužini staža u SPAR-u.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE