Kada želite spriječiti povišen krvni tlak i poboljšati cjelokupno zdravlje, dužni ste svaki dan imati istu naviku!Kada želite spriječiti povišen krvni tlak i poboljšati cjelokupno zdravlje, dužni ste svaki dan imati istu naviku!
Vijest da riječka A-Z ulaganja, u cijelosti u vlasništvu Manšpeda, ugledne tvrtke kojoj su do sada u fouksu poslovanja bili kamionska špedicija i benzinske crpke Adria Oil, preuzima Genetski centar Buzet smješten nedaleko Gornje Nugle, odnosno Roča imala je silno jaki odjek u javnosti, piše Novi list. Razloga je nekoliko i ne zna se koji izaziva više upitnika. Manšpedu je, naime, namjera u tom centru, koji s kratkim periodom od nekoliko godina u kojem ga je neuspješno preuzeo Stjepan Fiolić, propada praktično od kad je napravljen, 1994. godine. Drugim riječima, njegova su vrijednost lokacija i infrastruktura, dok su izgrađeni objekti totalno devastirani i praktično bezvrijedni.
Kao drugo čuđenje javlja se podatak kako Manšped na tom prostoru što se nalazi na samom dodiru sive i bijele Istre, šireg buzetskog kraja i Ćićarije planira podignuti farmu za uzgoj – svinja. Svinja? Pa zar nije taj posao u Hrvatskoj totalno neisplativ, zar se itko u svinjogojstvu može boriti primjerice s Mađarima ili Nizozemcima, prva je reakcija na iskazane poljoprivredne namjere te tvrtke. No, kad se samo malo bolje razmislili, nakana Manšpeda je – fantastična.
Istarski pršut je, naime, delicija koja postiže odličnu cijenu na tržištu, jako je tražen, prema nekim podacima troši ga se do 100 tisuća komada godišnje, a količine sirovine koje dolaze iz Istre su zanemarive. Bile bi možda i bolje, no s obzirom da je većina urbanističkih planova Istre dala prednost turističkoj izgradnji, vilama i apartmanima, nikako ne stočarskoj proizvodnji, pozicije na kojim bi se organizirale veće svinjogojske farme su – nestale. Osim zaboravljenog Genetskog centra na rubu Ćićarije, istina zamišljenom za uzgoj ovaca i koza, ne svinja, no farma je – farma. Manšped, točnije vlasnik Željko Mandarić i njegov stručni tim detaljno su analizirali sve pojedinosti povezane s Genetskim centrom i krenule u preuzimanje. Istina, pojavljuje se u taj čas i sveprisutni Danko Končar, no kako sada stvari stoje, a takvima bi morale i ostati, Manšped je ipak u značajnoj prednosti.
S obzirom na to da ta tvrtka svega čega se dotakne pretvara u profitabilnu djelatnost, je li zaboravljenoj investiciji staroj nešto manje od trideset godina konačno – svanulo? Odgovore na sva ta mnogobrojna pitanja potražili smo direktno od vlasnika, Željka Mandarića.
Je li vaša investicija pretvaranja Genetskog centra nedaleko Buzeta u značajnu svinjogojsku farmu inicirana aktualnom ukrajinskom krizom koja je izazvala velike poremećaje u opskrbi i cijenama hrane ili je to plod dugogodišnjeg promišljanja okretanja i prema poljoprivrednoj proizvodnji?
– Sama ideja nije potaknuta ratom u Ukrajini, već se stvorila unazad tri ili četiri godine.
Vizija izgradnje svinjogojske farme na lokalitetu nekadašnjeg Genetskog centra Buzet bazirana je na najsuvremenijoj tehnologiji proizvodnje svježeg mesa kao sirovine za visokokalitetne suhomesnate proizvode po kojima je Istra tradicionalno poznata, a u zadnjih tridesetak godina ovi su proizvodi postali pravi istarski brend prepoznat širom Europe. U Istri se snažno profilirala proizvodnja trajnog suhomesnatog proizvoda poznatog pod oznakom izvornosti »istarski pršut«. Istarskim pršutom smatra se pršut proizveden u dijelu područja istarskog poluotoka, a same svinje mogu biti oprasene i tovljene i izvan Istre, konkretno u Primorsko-goranskoj, Karlovačkoj, Sisačko-moslavačkoj, Zagrebačkoj, Bjelovarsko-bilogorskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji. Ovo zato što Istra dosad nije imala dovoljno vlastitih proizvođačkih kapaciteta. A da bi istarski pršut postao zaista u potpunosti istarski, »istarske« trebaju biti i svinje od kojih se proizvodi, dakle oprasene i tovljene u Istri. Pogoni poznati kao Genetski centar Buzet pružaju sve uvjete upravo za to. Naravno, istarski pršut nije jedini proizvod za koji planiramo proizvoditi sirovinu, ali svakako jest strateška okosnica budućeg pogona. Stoga se kupnja ovih pogona savršeno uklopila u naše dugoročne razvojne planove koji između ostalog uključuju i značajna ulaganja u brojne proizvođačke i prerađivačke djelatnosti.
