Promet u morskim lukama porastao 81,8 posto |
Objavljeno: 19.08.2021 / 07:58 |
Autor: SEEbiz / H |
ZAGREB - U hrvatskim morskim lukama u drugom tromjesečju ove godine ukrcano je i iskrcano 5,4 milijuna putnika, što je rast od 81,8 posto u odnosu na isto razdoblje lani, ali i i 41,9 posto manje nego u drugom kvartalu pretpandemijske 2019. godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). |
"Okolnosti izazvane širenjem bolesti covid-19 u 2020. izravno su utjecale na pad prometa putnika i vozila u hrvatskim morskim lukama koji sada pokazuje oporavak", objašnjavaju statističari u priopćenju o prometu u morskim lukama. Ističu i kako je nakon šest mjeseci pauze, u drugom tromjesečju ove godine počeo povratak putnika na brodovima na kružnom putovanju, 12 tisuća putnika, ali je to u usporedbi s istim tromjesečjem 2019. ipak pad prometa za 97,6 posto. U drugom tromjesečju 2021. ostvaren je i porast ukrcanih i iskrcanih vozila u odnosu na 2020. - vozila za 66,9 posto (1,17 milijuna vozila), a autobusa za 197,6 posto (3.786 njih). No, u usporedbi s 2019., na brodove se ukrcalo i iskrcalo 19,5 posto manje osobnih vozila i 78,6 posto manje autobusa, navode statističari. Među svim lučkim kapetanijama, najviše je putničkih vozila, ili 306,2 tisuće ukrcano/iskrcano u sklopu Lučke kapetanije Split, za koju je to rast od 96,5 posto u odnosu na drugo tromjesečje 2020.. Slijede lučke kapetanije Rijeka (263,4 tisuće), Zadar (239,9 tisuća), Senj (177,4 tisuće), Dubrovnik (129,8 tisuća), Pula (31,7 tisuća), Ploče (gotovo 22 tisuće) i Šibenik (gotovo 1,8 tisuća ukrcanih/iskrcanih vozila). Prema pojedinim lukama na hrvatskom Jadranu najviše je putnika u drugom tromjesečju imala morska luka Split, 739.970, što je 115,3 posto više nego u istom razdoblju lani, dok je na drugom mjestu luka Zadar sa 474.089 putnika ili 63,8 posto više. Podaci o prometu robe pokazuju da je ukupan promet robe u drugom tromjesečju iznosio 6,2 milijuna tona, što je rast od 10,2 posto u odnosu na isto razdoblje lani, a takav rast iz DZS-a objašnjavaju porastom prometa suhe rasute robe za 42,5 posto. S druge strane, promet tekućeg tereta je pao za 2,6 posto. Od pet luka koje ostvaruju 92 posto ukupnog prometa robe u morskim lukama, porast su u drugom tromjesečju ostvarile luka Ploče (57,7 posto), luka Rijeka (18,1 posto) i luka Split (18,1 posto). Rast prometa putnika i robe u prvom polugodištu Podaci DZS-a pokazuju da je u prvom polugodištu ove godine u usporedbi s istim razdobljem lani ukupan broj prispjelih brodova u morske luke porastao za 30,3 posto, ukupan promet putnika za 40,7 posto, a robe za 12,5 posto. Tako je u prvih šest mjeseci u morske luke prispjelo 123.322 broda, broj putnika je iznosio 7,8 milijuna, a promet robe je iznosio 11,2 milijuna tona. |
|
Tagovi: morske luke, Trajektna luka Split, Luka Dubrovnik, Luka Zadar, Luka Rijeka |
PROČITAJ I OVO | ||
Vodstvo Luke Koper predlaže dva eura bruto dividende |
KOPER - Uprava i nadzorni odbor Luke Koper predlažu godišnjoj skupštini dioničara da se od gotovo 43,9 milijuna eura bilančne dobiti 28 milijuna eura, odnosno dva eura bruto po dionici, namijeni za isplatu dividende. |
Švicarski čokoladni div investira u uzgajivače kakaa |
BERN - Barry Callebaut AG ulaže u uzgoj kakaovca dok cijene ključnog sastojka čokolade rastu, smanjujući profite za slastičare. |
Uprava i NO Končara predlažu isplatu dividende od 2,5 eura |
ZAGREB - Uprava i Nadzorni odbor Končara d.d. predložili su u četvrtak glavnoj skupštini isplatu dividende dioničarima u visini od 2,5 eura po dionici, što je za pola eura više nego lani. |
Većinski vlasnik nije uspio konsolidirati vlasništvo u Messer Tehnogasu |
BEOGRAD - Messer SE, većinski vlasnik Messer Tehnogasa, nije uspio prikupiti 185.711 dionica, odnosno 17,91 posto kapitala i tako konsolidirati vlasništvo u toj tvrtki, ali je u ponudi za preuzimanje uspio kupiti 36.396 dionica ili 3,51 posto kapitala. |
Novi ugovori Ericssona Nikole Tesle vrijedni 4 milijuna eura |
ZAGREB - Ericsson Nikola Tesla potpisao je nove ugovore vrijedne 4 milijuna eura. Ugovori su iz područja komunikacijskih mreža i digitalne transformacije društva. |