Promet Luke Rijeka prošle godine pao za gotovo 20 posto

Promet Luke Rijeka u prošloj je godini pao u oba najvažnija segmenta - generalnom i rasutom teretu. Generalnog tereta je prekrcano 725.653 tone, što je četiri posto manje nego godinu ranije, dok se promet rasutog tereta strmoglavio za čak 26 posto, pri čemu je prekrcano milijun i 274,9 tisuća tona, odnosno gotovo 440 tisuća tona manje nego u 2018. godini.

Statistika je još poraznija kada se pogleda ostvareni promet tereta u odnosu na plan za 2019. godinu. Generalni teret podbacio je za deset posto, dok je u segmentu rasutog tereta ostvareno 35 posto manje, u odnosu na predviđanja za prošlu godinu.

- Pad prometa je uzrokovan nedostatkom brodova sa željeznom rudačom i ugljenom u prvom tromjesečju, brodova sa stokom zbog situacije na Bliskom istoku te potonućem pontona za pretovar kamenog agregata, što je sve zajedno rezultiralo smanjenjem, posebno u segmentu rasutog tereta, rekao je prvi čovjek Luke Duško Grabovac.

Jedino je kontejnerski promet Luke Rijeka s 33.232 TEU-a (ekvivalent standardnog dvadesetstopnog kontejnera) ostao praktički na razini prošle godine, s neznatnim rastom od jedan posto.

Pritom, kontenerski promet Luke Rijeka ne treba miješati s prometom na kontejnerskom terminalu Brajdica kojim upravlja tvrtka Jadranska vrata, u kojoj filipinski ICTSI drži 51 posto, a Luka Rijeka 49 posto vlasničkog udjela, gdje je prošle godine prekrcano rekordnih više od 270 tisuća TEU-a. Luka Rijeka u kontejnerskom se prijevozu bavi poslom punjenja i pražnjenja kontejnera i transporta kontejnera između Brajdice i pozadinskog terminala Škrljevo.

Unatoč padu prometa, neznatno su povećani poslovni prihodi Luke, za dva postotna poena te su na kraju godine iznosili 160 milijuna kuna, dok su ukupni rashodi u poslovanju smanjeni u odnosu na 2018. godinu za 12 posto te su iznosili 170 milijuna kuna.

- Rast prihoda je dijelom posljedica puštanja u pogon kompletnog pozadinskog skladišta Škrljevo, a dijelom orijentacija ka kvalitetnijoj strukturi tereta, objašnjava Grabovac.

Službeni su rashodi ipak daleko veći, jer je u obračunu prvi put primijenjen Međunarodni standard financijskog izvještavanja MSFI-16, čime su rashodi na papiru povećani za dodatnih 20 milijuna kuna, pa je tako ukupni gubitak u prošloj godini dosegao brojku od 30 milijuna kuna, no iz uprave Luke kažu kako je ovdje riječ o računovodstvenom efektu primjene novih standarda izvještavanja, a ne stvarnom minusu iz poslovanja.

Također, naglašavaju kako je i u rashodima poslovanja oko dvadeset milijuna kuna rashoda u stvari amortizacija, a ne stvarni rashod.

Stoga je, posebno naglašavaju iz uprave Luke »EBITD-a (dobit prije kamata, poreza i amortizacije), koja predstavlja jedan od najvažnijih pokazatelja poslovne uspješnosti tvrtke iznosi 11,7 milijuna HRK, dok je 2018 bila negativna (-0,5 milijuna HRK), a posljedica je, uz već spomenute prihode, i efektivnijeg upravljanja troškovima društva«.

O primjeni novog standarda financijskog izvještavanja iz uprave Luke ističu kako je prema dosad primjenjivanom standardu Luka Rijeka imovinu koju ima pravo koristiti temeljem ugovora o koncesiji za obavljanje lučkih djelatnosti prikazivala izvanbilančno kao i obveze po koncesijskom ugovoru, vezano uz kapitalna ulaganja.

»Novi standard MSFI 16 propisuje priznavanje imovine i obveza po koncesijskom ugovoru u bilanci što je zahtijevalo od društva da određena plaćanja po ugovoru o koncesiji prizna kao obveze u bilanci, uz istovremeno priznavanje imovine s pravom korištenja koju čini koncesionirano područje i pripadajuća infrastruktura.

Radi konzistentnog iskazivanja financijskih izvještaja, društvo je MSFI 16 primijenilo retrospektivno te je njegovom primjenom u financijskim izvještajima za 2019. godinu prvi put prikazan efekt priznavanja koncesijskog ugovora na bilanci i u računu dobiti i gubitka za tekuće i prethodna razdoblja.

Primjenom standarda u suštini nije došlo do promjena u koncesijskom aranžmanu niti do promjena u operativnom poslovanju Luke Rijeka d.d. i njenim novčanim tokovima već se isključivo radi samo o primjeni novog računovodstvenog prikaza već ranije preuzetih obveza po koncesijskom ugovoru«, stoji u objašnjenju uprava Luke.

Luka Rijeka d.d. u prometu već nekoliko godina stagnira ili nazaduje, a problemi u poslovanju i s lučkim prometom eskalirali su s dolaskom Jedrzeja Mierzewskog na čelo Luke, početkom 2018. godine, nakon što je godinu dana ranije njegova matična tvrtka, poljski OTL ušao u vlasničku strukturu Luke Rijeka.

OTL je malo nakon toga zapao u ozbiljne poslovne i financijske probleme na poljskom tržištu, a za mandata Mierzewskog koji je naprasno prekinut u travnju prošle godine, pad je doživjela i Luka Rijeka, pri čemu su ozbiljno narušeni odnosi s dijelom velikih poslovnih partnera, naročito u segmentu rasutog tereta, što se vidi i iz pokazatelja prometa po kvartalima prošle godine, kada je u prva dva kvartala zabilježen promet rasutog tereta manji od 300 tisuća tona.

Osim pada prometa, Luku Rijeka su u zadnje dvije godine potresle i brojne kadrovske promjene, pri čemu je dobar dio srednjeg i višeg menadžmenta napustio tvrtku.