GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Proizvodnja energije iz vjetroelektrana u šest godina uzletjela čak petnaest puta

Proizvodnja energije iz vjetroelektrana u šest godina uzletjela čak petnaest puta
TREND
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 12.04.2018 / 10:50
Autor: SEEbiz / H
ZAGREB - Hrvatsko tržište energije proizvedene iz vjetroelektrana, promatrajući razdoblje od 2010. do 2016., vrlo je dinamično i u fazi razvoja. U tom razdoblju proizvodnja energije iz vjetroelektrana porasla je čak 15 puta.

Udio u ukupnoj proizvodnji električne energije povećao se sa 0,5 posto u 2010. na 9 posto u 2016., a udio u ukupnoj potrošnji sa 0,4 na 5,7 posto. Udio proizvodnje električne energije iz vjetroelektrana u proizvodnji svih povlaštenih proizvođača, pak, iznosio je gotovo 60 posto u 2016. (oko 9 posto ukupne proizvodnje električne energije). Daljnji rast očekuje se zbog ulaska u sustav poticanja novih vjetroelektrana.

Brojke su to koje ukazuju na ekspanziju energije vjetra, a koje otkriva publikacija "Hrvatsko tržište energije proizvedene iz vjetroelektrana" Instituta za javne financije (siječanj 2018.), koju potpisuje tim ekonomskih stručnjaka i profesora sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta - Anto Bajo, Zvonimir Ovanin, Marko Primorac i Hrvoje Šimović, prenosi Jutarnji list.

Cilj publikacije bio je analizirati tržište vjetra i ocijeniti financijsku poziciju društava koja se bave tom, sudeći prema podacima, atraktivnim djelatnošću. Tema obnovljivih izvora i trendova na tržištu ujedno je i jedna od tema o kojoj će se raspravljati i na energetskoj konferenciji "Hrvatsko energetsko tržište u europskoj energetskoj uniji", koja će se održati na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu 20. travnja, u organizaciji te visokoškolske ustanove i KPMG-a Croatia te u suradnji s Predstavništvom Europske komisije u Hrvatskoj.

U vezi s vjetroelektranama, autori publikacije pojašnjavaju da su jedan od razloga ekspanzije, naravno, visoki financijski poticaji države koje dobivaju proizvođači. Kao što je poznato, povlašteni proizvođači s Hrvatskim operaterom tržišta energije (HROTE) sklapaju ugovor na 14 godina o otkupu električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora. Budući da su poticajne cijene više od one po kojoj HROTE prodaje otkupljenu električnu energiju, razlika se nadoknađuje naknadom koju plaćaju krajnji kupci (od 31. kolovoza 2017. naknada iznosi 0,105 kuna po kilovatsatu).

HROTE je povlaštenim proizvođačima u 2015. isplatio više od milijardu kuna poticaja, a prosječna isplaćena cijena električne energije bila je tri puta viša od godišnjeg prosjeka cijena električne energije na najbližim burzama električne energije. U 2016., pak, ukupan je iznos poticaja porastao oko 50 posto, na 1,5 milijardi kuna. U Hrvatskoj, inače, postoje 22 povlaštena proizvođača, od čega ih je 15 s postrojenjem u pogonu, a sedam još nije. Značajni su i ukupni novoinstalirani kapaciteti koji još nisu u pogonu te čine oko 80 posto sadašnjeg kapaciteta aktivnih vjetroelektrana.

Gledajući financijsku sliku proizvođača, ona pokazuje da su im se prihodi od 2012. do 2016. utrostručili, a rasla je i dobit. Društva su prezadužena i većinu imovine (više od 80 posto) financiraju iz tuđih izvora. No, likvidna su i sposobna financirati kratkoročne obveze, a pokazatelji profitabilnosti prikazuju sposobnost da ostvare profit - prinos na uloženi kapital na razini sektora u 2016. iznosio je 18 posto, što potvrđuje da je ulaganje u vjetroelektrane izrazito profitabilan posao. "Dodamo li tome činjenicu da u strukturi financiranja prevladavaju krediti, lako je zaključiti da je taj posao za vlasnika i relativno siguran", zaključuju autori.

Dakle, ulaganje u vjetroelektrane pokazalo se kao profitabilan i siguran posao, koncentriran i na relativno mali broj tržišnih sudionika, a poticaji koji se isplaćuju povlaštenim proizvođačima izdašni su i visoki. Imajući sve to u vidu, kao i česte deficite električne energije, ostaje pitanje zbog čega država proizvodnju energije iz vjetroelektrane dodatno ne liberalizira. "Banke su očito spremne preuzeti rizik financiranja jer su svjesne dugoročne financijske održivosti i isplativosti tih projekata. Konačno, nije jasno zašto javno poduzeće HEP nije aktivno uključeno u proizvodnju energije iz vjetroelektrana, pri čemu je cijelo vrijeme imalo obvezu otkupa električne energije povlaštenih proizvođača od HROTE-a, razmjerno tržišnom udjelu po reguliranoj otkupnoj cijeni", pitaju se autori publikacije.

Tagovi: vjetroelektrane, energija vjetra, Institut za javne financije, proizvodnja energije, Anto Bajo
PROČITAJ I OVO
Alitalia neće obnavljati letove za Beograd i Podgoricu do marta 2021.
LETOVI
Alitalia neće obnavljati letove za Beograd i Podgoricu do marta 2021.
RIM - Italijanska aviokompanija Alitalia neće tokom predstojeće zime obnoviti saobraćaj od Rima do Beograda i Podgorice, objavio je portal EX-YU Aviation News.
Ryanair smanjuje kapacitete za petinu zbog ograničenja putovanja
OGRANIČENJA
Ryanair smanjuje kapacitete za petinu zbog ograničenja putovanja
DUBLIN - Irska zrakoplovna kompanija Ryanair izvijestila je u petak da će u listopadu smanjiti kapacitete za petinu budući da su europske vlade naprasno počele ograničavati putovanja kako bi suzbile pandemiju koronavirusa.
UNICEF u saradnji sa NIS-om donirao dodatnih 50 protokomera zdravstvenim ustanovama u Srbiji
HUMANO
UNICEF u saradnji sa NIS-om donirao dodatnih 50 protokomera zdravstvenim ustanovama u Srbiji
BEOGRAD - UNICEF je dostavio 50 protokomera Kliničkom centru Srbije i KBC Dragiša Mišović.
Na snazi ugovor EK-a i tvrtki Sanofi i GSK o 300 milijuna doza cjepiva
CJEPIVO
Na snazi ugovor EK-a i tvrtki Sanofi i GSK o 300 milijuna doza cjepiva
BRUXELLES - Ugovor između tvrtki Sanofi i GSK i Europske komisije, koji je u petak stupio na snagu, omogućit će svim državama članicama EU-a nabavu do 300 milijuna doza cjepiva, objavila je u petak Komisija.
Merlot Festigia 2016 zlatna na natjecanju Concours Mondial de Bruxelles
USPJESI
Merlot Festigia 2016 zlatna na natjecanju Concours Mondial de Bruxelles
ZAGREB - Merlot Festigia 2016 Vina Laguna osvojilo je zlatnu medalju na Concours Mondial de Bruxelles i jedino je vino iz Hrvatske koje je na tom prestižnom vinskom natjecanju okrunjeno zlatnom medaljom, a Malvazija Istarska Riserva Vižinada 2015 nagrađena je srebrnom medaljom.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE