Percač: Neka HEP financira zdravstveni sustav

"U ovom trenutku dug se kreće oko 5.5 milijardi kuna. To je još uvijek izuzetno velik iznos koji veledrogerije ne mogu podnositi na svojim leđima. Zato tražimo dodatne uplate kako bi se taj dug smanjio i sveo na jednu financijski prihvatljivu razinu što veledrogerije zajedno sa svojim dobavljačima i kreditnim institucijama mogu podnositi. Mi smo više puta isticali da se taj dug kreće u iznosu oko tri milijarde kuna", rekla je na početku za N1 televiziju.

Objasnila je i zašto se veledrogerije ne mogu naplatiti putem ovrha:

"Nažalost, potrošnja lijekova iz godine u godinu raste. Dostupnije su nam suvremenije, modernije, inovativnije tehnologije i lijekovi i veledrogerije uvijek nastoje osigurati dostupnost lijekova. Nažalost, naš pravosudni sustav je još jedan problem s kojim se veledrogerije susreću. Mi se ne možemo naplatiti putem ovrha. Susrećemo se s dugogodišnjim čekanjem, kao i s dugogodišnjom naplatom.

Čekamo dvije ili tri godine za ročište jer bolnice ulažu prigovore. Taj sustav je neefikasan i ne rješava problem nelikvidnosti veledrogerija. Ako mi pokrenemo ovrhu, bolnica uloži prigovor, mi čekamo ročište tri godine i onda još tri godine da sudski proces to riješi."

Osvrnula se i na premijerovu izjavu da veledrogerije dobro žive:

"Često se pomiješaju dva pojma, a to je profitabilnost i nelikvidnost. U povijesti smo svjedočili profitabilnim kompanijama koje su zbog nelikvidnosti propale. Kada usporedite četiri najveće veledrogerije s jednom državnom tvrtkom, a to je HEP, državna tvrtka ima 10 puta veću dobit nego nas četvero. To je stvar percepcije kome je dobro, kome nije. Ako je dobro nama koji imamo 10 puta manju dobit nego HEP, ja molim da HEP malo financira zdravstveni sustav pa neka čeka plaćanje", rekla je.

O prestanku blokade isporuke lijekova od strane Medike kaže:

"Ja ne mogu komentirati poslovne odluke konkurentske veledrogerije. Uvijek smo isticali da će svaka veledrogerija odlučivati kako će dalje. Mislim da ne slabi našu poziciju jer je dug takav kakav je i od njega se ne može pobjeći i on se mora riješiti. Danas su se neki lijekovi našli na policama, ali sutra će opet nestati ako plaćanje izostane.

Mi nemamo sve lijekove na policama i ne smatram da je uspostavljen normalni lanac opskrbe. Ovo je jedna kap u moru velikih dugova, možda su neki proizvođači nama pustili robu, ali ne mogu reći da je situacija normalna", kaže.

U srijedu čekaju novi sastanak:

"U ministra Marića mislim da gleda jako puno ljudi, djelatnosti i ministarstava i od njega kao od čudotvorca očekuju da riješi sve probleme. Tako i mi se nadamo jednom konstruktivnom prijedlogu koji će vatrogasnom mjerom u srijedu svesti dugove na prihvatljivu razinu. Treba voditi računa o tome da dugovi dalje ne rastu. Ja se toplo nadam da ćemo naići na podršku Ministarstva da se ti dugovi dalje ne povećaju.

Očekujemo i da slijede redovite uplate jer zbog čega je sad nastao taj problem? Jer su u prvom tromjesečju ove godine uplate potpuno izostale. Nije bilo uplate HZZO-a ljekarnama, bolnice ionako nemaju dovoljne limite da bi isplatile plaće, a kamoli plaćale dobavljače, i priljev sredstva prema veledrogerijama je u potpunosti izostao tako da mi nismo mogli isplaćivati svoje obveze i bili smo stjerani u kut i okruženi visokim zidovima preko kojih nismo mogli bez dodatne uplate", objasnila je.

"Mi se nalazimo u jednoj kontradiktornoj situaciji. Mi koji živimo od prihoda ostvarenih prodajom se ne veselimo rastu prihoda od bolnica ako to ne prati plaćanje. Kako biste vi funkcionirali da vam netko stalno kupuje, a ne plaća? Vi tu robu morate platiti dobavljačima. Nažalost nismo humanitarna organizacija, a i da jesmo, ovisili bismo o humanitarnoj pomoći koju dobijemo", dodaje.
Rekla je i kako ne želi dijeliti pacijente jer svatko ima pravo na svoj lijek te da osim onkoloških bolesti postoje i mnoga druga smrtonosna stanja koja iziskuju dostupne lijekove.

"Borimo se za svaki lijek i smatramo da je svaki važan i žao mi je što je došlo do ove situacije, ali mislim da je koordinacija upozoravala na vrijeme. Unazad tri godine smo imali dvadesetak sastanaka s ministarstvima i s premijerom smo imali sastanak."

Dodaje i kako su se neprestano zaduživali u nastojanju i borbi da pacijenti ne ostaju bez lijeka.